Delfin (lat. Tursiops truncatus) vrsta je delfina koja živi i u Jadranu.Delfini se se ubrajaja u najpoznatije i najomiljenije morske sisare, i jedna od najrasprostranjenijih vrsta u grupi delfina.
Delfini imaju fuziformno tijelo prilagođeno za brzo plivanje. Na glavi imaju melon, okrugli organ koji koriste za eholokaciju. Neke vrste imaju zakrivljena usta koja podsećaju na osmjeh. Mogu imati do 250 zuba. Mozak delfina je velik sa visoko strukturiranom moždanom korom, što se često koristi kao argument za njihovu visoku inteligenciju. Zubi su im raspoređeni u niz tako da funkcionišu kao antena koja sabira dolazeći zvuk. Osnovna boja im je siva, različitih nijansi, sa svjetlim donjim dijelom tijela.
Izuzetna prilagodljivost i oportunističnost omogućila im je naseljavanje gotovo svih oceana i mora tropskog, suptropskog i umjerenog pojasa. Staništa u kojima žive su raznolika. Uopšteno, naseljavaju dublja područja mora i oceana, i priobalne i pliće vode, riječna ušća, zalive, lagune, estuarije, a ulaze čak i u rijeke . S obzirom na različitost staništa koja naseljavaju, poznata su dva ekotipa delfina – pučinski, veći, vezan za otvoreni ocean i priobalni, koji je manji i pokazuje vezanost (rezidentnost) području u kojem obitava stvarajući zajednice različitih veličina. Priobalni ekotip jedini je prisutan u Mediteranu i Jadranu, a populacija je razdijeljena u relativno male zajednice duž obale. Delfini se hrane pretežno pridnenom ribom, manjim pelagičkim vrstama plave ribe i u manjoj mjeri glavonošcima i rakovima,
Delfini su strogo zaštićena vrsta, koja u Jadranu broji oko 250 jedinki.
Osnovne karakteristike
Dužina: do 3,6 metara
Težina: 150-500 kg
Životni vijek: do 50 godina
Za razliku od riba, delfini udišu vazduh i moraju izlaziti na površinu svakih nekoliko minuta da bi udahnuli. Nosni otvor se nalazi na gornjoj strani glave i prekriven je mišićem koji omogućuje potpuno zatvaranje nosnica prilikom urona. Delfini u potrazi za ribom obično ostaju pod morem 4-5 minuta. Najduže trajanje urona koje je izmjereno kod ove vrste je trajalo 6 minuta i 55 sekundi.
Način života
Delfini su vrlo društvene životinje i žive u grupama različite veličine i različitog sastava: to mogu biti životinje istog pola ili mužjaci i ženke zajedno sa svojim mladuncima. Pomažu se u lovu, kod poroda i bolesti. Njihovo prijateljsko i lojalno ponašanje za delfine je od životne važnosti.
Delfini se međusobno sporazumijevaju raznim zvukovima. Nije poznato koliko je razvijen njihov “jezik”, ali je sigurno da se oni prepoznaju i da međusobno “razgovaraju”.
Ugroženost delfina
S obzirom na malu površinu i zatvorenost Jadranskog mora, velik pritisak stanovništva, a naročito turista ljeti, delfini u Jadranu suočeni su s više uzroka ugroženosti.
Zagađenje mora, koje dolazi s kopna u obliku različitih otrovnih materija, procesom nakupljanja u organizmu u velikim količinama gomila se u tkivima delfina, ima dugoročan učinak na populaciju (smanjenje reproduktivne sposobnost, povećana smrtnost mladunaca, smanjenja imuniteta i pojave bolesti, parazitskih infekcija i patoloških promjena na organima). Prekomjeran izlov morskih organizama koji im služe za hranu takođe im predstavlja prijetnju.
Delfini u popularnoj kulturi
Popularna televizijska serija bila je Fliper, sa istoimenim glavnim junakom – delfinom.
U Vodiču kroz galaksiju za autostopere delfini su druga najinteligentnija vrsta na Zemlji, posle najinteligentnijih miševa a ispred ljudi na trećem mjestu.
U knjizi Podizanje zvezdane plime od Dejvida Brina, neo-delfini (genetičkim inženjeringom izmenjeni delfini) predstavljaju jednu od tri zemaljske rase na svemirskom brodu u priči o vrtoglavom bijegu kroz svemir. Jednom od svemiroplovaca ime je Akeakamai u čast stvarnog delfina iz Louis Hermanovog projekta istraživanja životinjskog jezika.
Bilo je više delfina koji su posjećivali Boku, ali svakako najpopularniji među njima bio je delfin Joca koji je postao turistička atrakcija i filmska zvijezda. Čak je i odlukom Opštine Kotor, 1987. godine, zaštićen kao i svi delfini u akvatorijumu koji pripada ovoj opštini. Delfin Joca je izmedju 1992. i 1993. godine nestao. Pretpostavlja se da je ubijen, ali njegovo tijelo nije nikada pronađeno.
Jedinstveni
Delfini često skaču iznad površine vode često izvodeći prave akrobacije, mada za sada ne postoji neko definitivno naučno objašnjenje za ovakvo ponašanje.
Poznati su po svom prijateljskom odnosu prema ljudima, u vodi im često prilaze sa naznakom da žele igru sa njima. Postoje mnoge priče o delfinima koji su štitili brodolomnike od ajkula. Jato delfina je navodno spasilo i jedan ribarski čamac. Nakon što su osjetili podvodna komešanja za vrijeme cunamija 2004. godine , delfini su čamac odvratili od plovidbe na pučinu.
Delfini su društvene životinje, koje žive u jatima od oko tuceta životinja. Na mjestima sa obiljem hrane, jata mogu privremeno da se udruže formirajući agregacije od preko 1000 delfina. Pripadnost jatu nije striktna, česta je međurazmjena. Doduše, životinje mogu razviti jake međusobne veze. Među sobom komuniciraju nizom različitih vrsta coktanja, zvižduka i drugih zvukova. Koriste takođe i ultrazvuk za eholokaciju.
Delfini su jedna od rijetkih životinja koje se kao i ljudi pare ne samo zbog razmnožavanja. Čak i tokom neplodnih dana u ženskom menstrualnom ciklusu, delfini su primijećeni kako se pare iz zadovoljstva i međusobnog vezivanja.
DURMITOR.COM 
Leave a Reply