Tableta protiv škrtosti

Škrtost može imati više različitih pojavnih oblika, no svi se svode na: što manje drugome, što više meni.Škrtost je mana/poremećaj/devijacija koja se pojavljuje i u obliku sebičnosti, uskogrudnosti, pohlepe, lakomosti, materijalizma i zlobnosti.U najčešćim slučajevima škrt čovjek pretpostavlja materijalno duhovnom, nebitno bitnom.

Popratne osobine ljudi sa škrtim ponašanjem su: naglašena bezosjećajnost, emocionalne hladnoća, nedostatak pažnje i ljubavi prema drugima

Mnogi miješaju škrtost sa štedljivošću i skromnošću pa ćemo ih ovdje razlikovati.

Ako ne trošimo uzalud i nismo rasipni, ali ipak trošimo na bitne stvari onda je to štedljivost a ne škrtost.
Ako smo odrasli u porodici gdje se zbog oskudice gledalo na svaki dinar onda nas krasi racionalnost a ne škrtost.
Ako ne trošimo jer nemamo potrebe za mnogim stvarima i dovoljno smo namireni da ne moramo od drugih uzimati, onda je to skromnost a ne škrtost.
Ako smo oprezni kako se ne bi našli u oskudici ili nezgodnoj situaciji onda je to opreznost a ne škrtost.
Ako ne pružamo svojoj djeci sve što požele onda je to umjerenost a ne škrtost.

U očima mnogih nečije ponašanje može biti interpretirano kao škrtost iako je osoba sasvim suprotno vrlo karakterna. Recimo neko tko je jedan od onih koji okrene novac dva puta prije nego potroši, ne kupuje impulsivno, radije sebi šije odjeću nego je kupuje, radije sebi kuva nego jede po restoranima, radije se prošeta nego uzme taxi, nema pukotina u duši koje nastoji ispuniti shoppingom… Ako toj osobi nije žao potrošiti novac na ono što ju veseli, pa makar ono što nju veseli nije isto što veseli druge, to dokazuje da se ne radi o škrtici. Suprotno, takva osoba ima izuzetnu sposobnost samokontrole i ne pada u depresiju ako nešto ne može kupiti u trenutku kad to ugleda. Na takvu se osobu treba ugledati, a ne je kritikovati.

Suočavanje s vlastitom škrtosti nije nimalo lako i potrebna je velika hrabrost pogledati ovome demonu u oči i ne predati se k’o do sada nego se suprotstaviti i dobiti si novu karakternu crtu koja je velikodušnija. Da li si dovoljno hrabar/hrabra suočiti se s ovom manom i otkloniti je zauvijek?

Niko nije škrt, samo se neki škrto ponašaju

Ako ćemo iskreno, niko nije škrt u stvari, pa nisi ni ti. Škrtost nisi ti nego je to samo dio tebe koji to više ne mora biti ako ne želiš. Po prirodi si savršena duša kao i svi, koja teži za svojim samoostvarenjem i samo zbog toga što je iz nekog razloga duša sputana i nenahranjena, njeni umni, emocionalni i fizički izrazi djeluju neuravnoteženo sa svojom prirodom i ponašaju se bilo škrto ili još negativnije.
Škrtost se izražava samo onda kad duša ne vlada čovjekom nego um. Čitaj dalje pa ćeš saznati kako omogućiti duši da tobom vlada i tako ti omogući sreću i uspjeh.

Škrtost se ne odnosi samo na materijalnu sferu, već i na sve druge, pa tako imamo ljude koji su škrti na emocijama, pohvalama, vremenu, na riječima itd.

Pitanje koje bi si svako trebao postaviti nije jesam li i ja škrt(a), nego ponašam li se škrto. Jer dokle god imamo tu manu u našem ponašanju imaćemo neželjene posljedice koje možemo izbjeći samo ako svladamo švoju škrtost i naoružamo se vrlinom velikodušnosti.

Posljedice škrtosti:

“Zlato ne pripada škrtici,
škrtica pripada zlatu.”
– Arapska poslovica

Škrtost zloupotrebljava energiju, sužava mogućnosti, iskustvo, smanjuje vid, blokira potencijal i zatvara vrata života.
Škrti ljudi privlače škrte, sebični sebične – dokle god ne preovladamo ove demone uvijek ćemo iznova susretati njihova djela kako u sebi tako i u drugima
Na zdravlje – škrtost se manifestuje kao zategnutost, stisnutost, blokira protok energije kroz tijelo
Na imanje -oskudnost, neimaština
Na prijateljstva – izraženo neprijateljstvo većine, meta tuđih kleveta, izaziva gađenje kod drugih, predmet sprdnje svih poznanika, izloženost ismijavanju okoline
Na ljubav – škrtost na pokazivanju emocija, na odvajanju vremena za drugu osobu, na riječima i pri darovanju uzrokuju odbojnost kod osoba drugog pola i dovodi do usamljenosti

Zašto se boriti protiv škrtosti

Iskorjeniti škrtost služi tome da bi smo:
uspostavili primjerene međuljudske odnose i tako popravili rodbinske, prijateljske i poslovne veze. Usto, da bismo izbjegli biti žrtva tuđe škrtosti.
popravili svoje zdravlje ugroženo zbog energetskih blokada i zatvorenosti.
doživjeli pravu ljubav kroz nesebično primanje i davanje s voljenom osobom.
osnažili vrline kao što su: velikodušnost, nesebičnost, širokogrudnost, darežljivost, plemenitost, altruizam, dobročinstvo, ljubaznost, suosjećanje, empatiju, ljubav i sve ostale, koje nam omogućavaju napredovanje, stvaranje i ostvarivanje.
ovladali vještinama kao što su: psihosocijalne i interpersonalne – uticajnost, sposobnost komuniciranja, motivisanje drugih, rješavanje sukoba, prihvaćanje promjena, stvaranja veza, sposobnost rada u grupi, sposobnost vođenja, rješavanje problema i prepreka, samopoštovanje, pozitivno razmišljanje, emocionalna inteligencija, fleksibilnost …
otklonili pripadajuće demone/mane kao što su sebičnost, uskogrudnost, pohlepa, lakomost, materijalizam i zlobnost. U protivnom, lična škrtost može pogodovati izazivanju tih istih demona.

Uzroci škrtosti:

Neki smatraju da je škrtost osobina kojom se postaje uslijed straha, neznanja, neovaspitanja i sličnog, a ne osobina s kojom se rađa. No međutim stvarnost nam pokazuje da već mala djeca pokazuju ovu osobinu od najranije dobi. Kod male djece poznat je sebični sindrom ”to je moje, a ne tvoje”. Odmah zaplaču kad im neko uzme njihovu igračku. Istina, tako mala djeca su još u neznanju i nevaspitana, no nova nauka ima drugo objašnjenje. Njemački istraživači su nedavno došli do zaključka da je škrtost kao i velikodušnost genetska predispozicija – zasluga gena nazvanog COMT.

Genetske predispozicije nas uzrokuju ali nas ne određuju. Strah od neimanja takođe. Strah je u osnovi mnogih devijantnih ponašanja, ali ona se ne mogu njime u potpunosti objasniti, jer su za njih odgovorni i drugi faktori. Tako strah sam po sebi nije dovoljna osnova za simptome škrtosti, sebičnosti i sličnih poremećaja. O tome da li će neko ostati ili postati škrt zavisi najviše o ovim faktorima:
Strah od neimaštine, da nećemo imati dovoljno – proizlazi iz neznanja da davanjem ne gubimo nego dobivamo.
Neznanje, nepoznavanje prirodnih zakona kao što je što sijemo to i žanjemo – ako dajemo, biće nam dano (i deseterostruko).
– Neimaština nije posljedica velikodušnosti nego malodušnosti.
– Ako ti nevelikodušnost nije donijela imaštinu, onda ti ni velikodušnost neće donijeti nemaštinu.
Sumnja da se isplati biti velikodušan – pogrešna interpretacija.
Poznaješ velikodušne osobe koji prema tvojim mjerilima ne ubiraju plodove svoje velikodušnosti? Plodonosan život zavisi o više faktora a ne samo o velikodušnosti. Ako neko ne živi u blagostanju, treba to pripisati manama, a ne vrlinama (kao što je velikodušnost). Nije dovoljno biti velikodušan. Ako usto dajemo oduška nekim manama, onda nije ni čudo da ispaštamo.
Moguće je da ponekad pogrešno protumačimo tuđu velikodušnost koja u mnogim slučajevima nije ono čime se pokazuje, nego više gest samopromocije, proračunatosti, grižnje savjesti i sl. Osim toga, moguće je da ponekad pogrešno protumačimo rezultate velikodušnosti. Ako smo bili prema nekome velikodušni a ta osoba nam ne uzvraća istom mjerom (milo-za-drago mjerni alati), to ne znači da ne ubiramo plodove svoje velikodušnosti, jer nam se velikodušnost u većini slučajeva ne vraća iz istog izvora, nego u raznim drugim oblicima. Usto, nerado pozajmljivanje novca nije velikodušnost, nego više nepromišljenost koja nam se zato obija o glavu. Važno je razlučiti pozaljmnjivanje od velikodušnosti, pogotovo kad to činimo nerado i kad očekujemo pozaljmljeno natrag. Velikodušnost je nešto pokloniti. Velikodušni su oni koji rado daju bez očekivanja, koji pomažu bez primisli. Čim pružamo s gorčinom i s očekivanjem to nikako nije velikodušnost.
Sumnja da će naše darovanje biti pogrešno protumaćeno
Sumnja da će naš dar (pogotovo ako je novčani) biti pogrešno potrošen – umjesto u namjerene svrhe završiti u privatnim džepovima – čak i da je tako učinili smo dobro dijelo toj osobi. Ponekad ono što mi mislimo da je dobra svrha ne mora biti najbolja. Tvoj dar je dar bez obzira kome je dodijeljen, a tvoja darežljivost je plemenita samo onda kad nije popraćena sumnjičavosti, strahovima, ograničenim razmišljenjem… Važno je znati da dajemo ne zbog drugih nego zbog sebe, jer davanjem zauzvrat višestruko dobivamo. Stoga nije bitno što primalac dara čini s našim darom.
Iluzija odvojenosti – darivanjem mnogi misle da mi gubimo dok drugi dobivaju, ne uviđajući da kad darujemo drugima u stvari darujemo sebi jer na globalnom planu ne postoje oni i mi, ne postoji odvojenost. Svi smo povezani u jedno bistvo. To često osjećamo tek kad udare katastrofe, kad se zajedno nađemo usred neke nevolje, nekog rata, nekog potresa i slično. Tad shvačamo zajedništvo, jedinstvo, i spremni smo jedni drugima više pomoći nego inaće. Da li je potrebna katastrofa da to uvidiš? Da uvidiš da su drugi dio tebe i da izražavanjem velikodušnosti prema drugima izražavaš velikodušnost prema sebi!
Ne želimo se osjećati iskorištenima, pa ne dajemo koliko bismo mogli. Kad shvatimo da su drugi ljudi dio nas samih i da izražavanjem velikodušnosti prema drugima izražavamo velikodušnost prema sebi, onda nema ko koga iskorištavati.

kod drugih

prvo se uvjeri da li je osoba uistinu škrta ili u stvari samo štedljiva, skromna, racionalna, nerasipna, umjerena ili oprezna

suočavanje – osoba za koju si uvjeren(a) da je škrta možda uopšte nema pojma da je škrta, jer je svi ogovaraju iza leđa i niko ju nije suočio sa tom njenom manom. Naravno, pritom pripazi kako to osobi predstaviš bez da izgleda kao kritika, jer na kritikovanje ljudi obićno reaguju obrnuto od onog što nam je bila namjera. Kako bi osoba uvidjela svoju škrtost i nešto u vezi toga poduzela, ukaži joj na neke primjere kao i kakve posljedice ti primjeri njoj donose. Zatim joj daj primjer šta bi se dogodilo da je umjesto škrtosti u odabranoj situaciji pokazala velikodušnost.

Primjer: Pozajmila  sam Alanu po ko zna koji put auto i uvijek mi ga je vratio potrošenog benzina. Kad sam mu već učinila uslugu i davala mu auto kad mu je trebalo, mogao mi je barem za zahvalnost napuniti rezervoar do vrha, no on ne samo da mi ništa nije poklonio nego je čak potrošio moj benzin. Nakon nekoliko takvih slučaja, kad mi je jednom vratio auto s praznim rezervoarom, iako sam ga taj dan napunila do kraja, to je prevršilo svaku mjeru pa sam ga suočila s time rekavši mu da to nije u redu od njega. Dovoljno je da sam mu pozajmila auto, nije bilo u redu od njega da i benzin potroši. On je rekao da je htio napuniti auto ali kao strelica je pokazivala isto mjesto kao kad je preuzeo auto, pa je mislio da je rezervoar pun. Pokazao mi je strelicu u autu, za koju se ispostavilo da se radi o pokazatelju za ulje a ne benzin. Dobar (ali glup) izgovor, no nisam se dala. Pitala sam ga kako je mogao samo tako lako povjerovati da za put , kao i vožnja po oba grada taj dan, da cijelo to vrijeme nije potrošio ni kap benzina? Tu sam ga uhvatila. Objasnila sam mu da takvo ponašanje ne mogu tolerisati i da to znači da mu ne mogu više pozajmnjivati auto jer nije fer. Usto sam mu rekla da je bio velikodušan i svaki put dodao nešto više benzina od onog što je potrošio,  češće bi mu pozajmnjivala  auto, no kako ne samo ništa nije poklonio nego samo potrošio davala sam mu auto samo ponekad. Nije mu ništa preostalo nego da kaže da idemo na pumpu, gdje je onda napunio rezervoar do vrha.

Primjer: Imala sam dečka koji je bio široke ruke, al’ izrazito škrt na emocijama, tačnije rečeno na pokazivanju ljubavi, pažnje i nježnosti. Mislio je da to što uvijek časti, kupuje mi poklone i slično, da je to dovoljan dokaz ljubavi. Ima jedna američka izreka koja kaže da se muškarci zaljubljuju kroz oči, a žene kroz uši. Istina je, većini muškaraca je izrazito bitan izgled žene da bi se u nju zaljubili (i ostali u nju zaljubljeni), dok je ženama izrazito bitno šta im muškarac govori (uz ostalo). Morala sam uvijek izvlačiti iz njega komplimente i izraze ljubavi dok mi nije dozlogrdilo. Obzirom da se po njemu ljubav mjerila poklonima i čaščenjima, kad sam naišla na bogatijeg od njega mogla sam ga lako zamjeniti. On bi na moje prigovore rekao da valjda znam da me voli. No za mene je bilo važnije da to osjetim nego da to znam, tako da sam ga ubrzo ostavila. Nisam otišla bez da sam mu ukazala na njegovu škrtost na emotivnom planu i kako bi naša veza potrajala da je bio malo velikodušniji po tom pitanju. Možda je nešto naučio i u drugoj vezi bio malo darežljiviji s komplimentima, pažnjom, poljupcima, zagrljajima i sličnim.
Neko isti bi možda u njegovoj situaciji rekao nešto u stilu da niti on od mene nije zahtjevao da ja budem velikodušna na materijalnom planu (častim ga i plačam račune), pa tako ja nisam imala pravo od njega zahtjevati da on bude velikodušan na emotivnom planu. Što bi značilo da on meni pruža jedno, a ja njemu drugo, pa bismo trebali biti kvit. Možda bi bio u pravu da se radi o poslovnoj vezi, no ljubavne veze ne funkcionišu po principu “ti meni, ja tebi”, barem ne bi trebale. U ljubavnim vezama ako jedna strana ne pokazuje ljubav kroz osjećaje, druga strana je ne može osjetiti, pa zato to nije prava ljubavna veza. Na svakome od nas je da odluči što mu je bitnije u vezi – da prihvata ljubav kroz materijalno ili duševno. Ja sam izabrala ono drugo. Svako ima svoj izbor. Ako neko želi nekoga zadržati u vezi onda bi trebao pružiti voljenoj osobi ono što je njoj najbitnije, a ne samo ono što je njemu lakše. Na žalost mnogi bogataši svoju ljubav iskazuju isključivo kroz novac, a onda se žale što su cure s njima samo zbog love!?

milo za drago – ne budi škrt(a) pa neće ni drugi biti škrti prema tebi – kako škrtci privlače na sebe škrte, jedna od efikasnih metoda izbjegavanja postajanjem žrtve tuđe škrtosti je eliminacija svoje. Dokle god ne otklonimo škrtost iz našeg karaktera privlačićemo druge koji će nam ili uzvračati škrtošću ili se neće ustručavati ispoljavati ovu svoju ličnu manu.

INSPIRATIVNA PRIČA
LISICA I ŽDRAL

lisica i ždralLisica odluči pozvati ždrala na večeru, i prirediti mu malo iznenađenje.

Ždral stiže, pa sjedoše večerati; lisica iznese juhu u sasvim plitkim tanjirima, iz kojih gost nije mogao ništa dohvatiti, zbog svojega dugog kljuna.

Lukava se lisica u sebi smijala, pa posrče juhu i obliza dno.

“Žao mi je, mili goste,” reče tobože tužnim glasom, “što ti se moja juha nije svidjela.”

“Oh ne, naprotiv,” nato će ždral. “Bilo je izvrsno. Nego, sada je na tebi red da dođeš kod mene u posjetu.”

Ugovorenoga dana lisica dođe  ždralu, te sjedoše da večeraju. Ždral iznese jelo u visokim, uskim posudama, u koje je lisica jedva mogla ugurati njušku, kamoli dohvatiti večeru. Onda ždral stavi kljun u posudu, i slatko pojede svoj obrok.

“Baš mi je milo što si mi uzvratila posjetu,” reče ždral. “Nadam se da si večeras uživala onoliko, koliko sam ja uživao u tvojoj kući.”

(Izvor – Ezop: Basne)

Poruka priče: tretiraj druge onako kako bi želio da i oni tebe tretiraju.
Ne čini drugima što nebi želio da drugi čine tebi.
Kako želite da ljudi čine vama, tako činite i vi njima
Da li se možeš prepoznati u ponašanju ovih životinjica?
Da li si i ti prema svojim gostima sebičan/na?

kazni ih i ne daj se iskorištavati – ne plaćaj njihove račune, ne pozajmnjuj im novce jer ih ti neće vratiti, nemoj ih pozivati na večere, proslave, čašćenja. Izoluj ih iz svoga društva bez imalo grižnje savjesti jer, ne zaboravi – oni su s tobom samo da bi te iskorištavali!

nagradi ih za svaki ispad dobročinstva i velikodušnosti, pa će ih to motivisati da češće budu takvi

poduči ih direktno ukazujući im na ružne posljedice koje od toga imaju i na dobrobiti koje će ostvariti ako se oslobode škrtosti i naoružaju vrlinom velikodušnosti.

poduči ih indirektno – pošalji svim škrtcima koje znaš u svojoj okolini link na  na ovaj članak da nešto nauče.

Motivacija

Svi alati i sve tehnike svijeta ne vrijede ni pišljivog boba ako nemamo volju za promjenom i preduzimanjem. Zato prije nego što se prihvatimo načina za otklanjanje škrtosti, moramo prvo imati za to volju. No postoji nešto još snažnije od volje, nešto što nju budi. To je vjera. Vjera da će nam suočavanje s vlastitom škrtošću i njeno otklanjanje biti od koristi, kako nama tako i našoj okolini, pogotovo našim bližnjima. Ako se nismo spremni uhvatiti u koštac s vlastitom škrtošću zbog sebe, onda te molimo da to barem učiniš zbog svojih voljenih. Njima možeš jako pomoći time da ih ne opterečuješ svojom škrtošću i cjepidlačenjem, ali i time da na taj način postaneš zdraviji/a, ljubazniji/a kroz prihvaćenje pozitivnijeg stava u životu.

Škrtošću sami sebe ograničavamo na svim poljima, u poslovnim i privatnim sferama, a pogotovo na ljubavnom planu. Niko ne voli škrtce, ama baš nitko. Nismo uvijek dovoljno jaki da se odupremo svim svojim lošim karakternim osobinama, pa tako nije toliko stvar u tome kako smo postali škrti nego kako ćemo prestati biti škrti. Volju i motivaciju nam daju spoznaje da nas škrtost koči u ostvarivanju prijateljstava i ljubavne veze. Sad i ovdje je vrijeme da odlučimo hoćemo li i dalje biti robom (podanikom) ovog demona ili ćemo se već jednom osloboditi od njegovih lanaca.

Naša biografija, tj. sva naša iskustva kroz život, u jednome trenu postaju naša biologija. Karakter osobe stvara fizičku kondiciju osobe jer, kao što znamo, tijelo i um su neodijeljivi i zavisni jedno o drugome. Naše su navike snažni točkovi u našim životima iz razloga što upravo one stvaraju nesvjesne obrasce razmišljanja i ponašanja koja u krajnosti oblikuju našu narav i samim time postaju naša sposobnost ili nesposobnost da živimo sretnim životom. Zato, ličnost individualca ne samo da utiče na lični uspjeh kod zdravlja, imovine i odnosa s ljudima, već ga doslovno određuje. Ne bi li uznapredovali, moramo se ozibljno prihvatiti tehinke vježbe uma – povećati gipkost uma tako da odbacimo rutinsko razmišljanje i dopustiti u opticaj uma nove i bolje ideje.

Suočavanje

Prije nego što počnemo rješavati svoje škrtosti, otklanjati njene štetne utjecaje, trebamo se prvo s njome suočiti. Moguće je da nismo škrti na jednom polju ali smo zato na nekom drugom. Ne pokazujemo škrtost samo na materijalnom planu, nego i na emocionalnom i mnogim drugima. Koja su to ponašanja koja odaju škrtost koja moguće vladaju tvojim umom? Evo nekih mogućih:

za prepoznavanje vlastite škrtosti u akciji

preispitaj svoja ponašanja u pojedinim situacijama tako što se jednostavno upitaš:
da li je sad tvoja reakcija bila škrto ili velikodušno ponašanje
da li ti ono u konaćnici ili dugoročno pomaže ili odmaže
da li te koči ili ti daje podsticaj…
budi otvoren(a) za primjedbe iz okoline, ljudi koji te upozoravaju na neka tvoje ponašanja koja interpretiraju kao škrtost, sebičnost i sl. Ne doživljavaj to kao kritiku.
posluži se meditacijom – svako malo uzmi si 5 minuta da u miru i tišini kontempliraš o nekom svojem aktuelnom uvjerenju ili ponašanju koje podupire škrtost i pusti da ti sile u prirodi pobude tvoju savjest koja će ti dati ispravan odgovor. Ako ti to više odgovara pozovi u mislima Boga, nekog sveca ili heroja da te uputi.

drugi nam služe kao ogledalo – načela kauzalnosti, reciprociteta i podudarnosti – shvati da nas najviše pogađaju one osobine kod drugih koje sami nismo kod sebe svladali ili uravnotežili. Ljudi koji nas vrijeđaju, pogađaju ili nerviraju svojim škrtostima su često odraz naših ličnih škrtosti. Kao u ogledalu uočavamo najviše ono što nosimo u sebi, bilo svjesno ili nesvjesno. I samo nas onda to jako smeta kad sami nismo na čisto s time. To znači da možemo prepoznati svoju škrtost u tuđoj.

“Imala sam jednom jednog saradnika po imenu Alan, a oboma nam je bi pretpostavljeni jedan direktor koji je bio poznat kao škrtac. No nikome od svih nas to nije toliko smetalo koliko Alanu. Ne znam samo koliko je puta komentarisao s prezirom ovu direktorovu manu. To ne bi bilo ništa čudno da i Alan nije bio isti kao on, no očito nije toga bio svijestan ili sebi nije htio priznati. Baš zato mu je možda i toliko smetalo kad se nečijom tuđom škrtošću morao redovno suočavati. Kao da je bila njegova lična, kao da ga je željela upozoriti na to koliko je to loša osobina kako bi to kod sebe ispravio. Ne znam kako drugi, ali ja nisam imala srca mu to reći, niti me je ikad pitao za to. Doživjela sam dovoljno ispada njegove škrtosti kao i direktorove da mogu sa sigurnošću reći da se po tom pitanju nisu nimalo razlikovali. No svejednu Alana je užasno nervirala direktorova škrtost i time mu ogorčavala i život i posao. Mogla sam mu reći svaki put kad bi komentarisao takvo direktorovo ponašanje nešto u stilu – čuj, pa ni ti nisi nikad počastio – ili nešto slično, no nije bilo na meni da ga ispravljam niti sam mu se htjela zamjeriti. Možda sam trebala. Ne znam” –

za otklanjanja škrtosti
“Ko žali ekser – izgubi i potkovicu.” – bosanska izreka

Kad smo svladali najvažnije i najteže – prepoznali i priznali  vlastitu škrtost – njeno otklanjanje je uglavnom samo stvar odluke i zdravog razuma. To nije kao s cigaretama, za koje svi znaju da nisu zdrave, ali ih ipak mnogo njih i dalje puše. Škrtost se može otkloniti samo tako. Gdje ima volje ima i načina. Ako imaš volje, evo nekoliko načina:

zamjeni škrtost s drugom karakternom osobinom koja je pozitivna i podupire tvoje ciljeve, želje i snove. Ta osobina ne mora biti suprotna od stare negativne osobine, već samo preoblikovana. Ne moraš odmah stalno velikodušno dijeliti i častiti, no možeš početi manjim koracima – tu i tamo, pa sve više i više dopustiti  pokazati svoje iskonsko dobročinstvo, ljubaznost, suosjećanje, empatiju i sl. S vremenom kad primijetiš promjenu u okolini, kako ti ljudi uzvračaju istom mjerom, to ćete podstaknuti da to više i više pokazuješ sve dok to i ne postaneš. Ako možeš, praktikujj od početka velikodušnost tako dugo dok ti to ne postane navika i potom karakterna crta.

Primjer: prepoznao/la si da imaš uvjerenje da je život težak, pa zatoa misliš da bi morao/la škrto paziti na svaki novčić.
Pitaj se da li ti to uvjerenje pomaže ili odmaže u životu. Kad se uvjeriš da ti odmaže, odluči ga se riješiti, ali ne ekstremnim mjerama. Umjesto da “istrijebiš” to predrasudu, predlažemo da ju ukrotiš tako da ti služi a ne da tobom dominira. Pa tako umjesto novog uvjeravanja da je život lak, što nije istina, preoblikuj staru predrasudu u novu tako da se uvjeriš u nešto tipa: život je težak za one koji su škrti i sebični, no za mene će od danas život postati lakši svakim danom jer ću biti nesebičan pa će ljudi prema meni biti ljubazniji što će mi olakšati život. Ili: život je ponekad težak, ali ja ga sebi mogu olakšati tako da se ne zamaram mislima o teškom životu, koje me samo uzrujavaju i koče u mom napretku.
distanciraj se od osobine škrtosti, bez da moraš biti velikodušan/na. Dakle, ne moraš škrtost zamjeniti nekom dobrom ili poboljšanom osobinom kao u prvom primjeru, nego se možeš samo odvojiti od neželjene osobine. Ponekad je dovoljno napraviti odmak, odvojiti se, ne vezati se uz staru, nekorisnu osobinu kao što je škrtost kako bi je se riješili. Možeš je i zadržati ako baš želiš, ali ona ne mora tobom vladati. Ponekad možeš imati i nekoliko oprečnih osobina i dozvoliti samo onoj pozitivnoj da utiče na tebe. Ono negativno može biti gost u tvojim mentalnim odajama, ali ne i gospodar. Možeš u svome umu imati i škrte i velikodušne misli, no snagom svoga uma i djelovanjem tvoje duše ne dopusti da škrte misli prevladaju tako što se svjesno koncentriraš na ono drugo.

Na primjer ako iz nekog razloga ipak još misliš da novac donosi sreću, napravi odmak od tog uvjerenja, odvoji se od njega mišlju tipa “Pa što ako novac donosi sreću, ima i drugih stvari koje donose sreću, zato ne moram gledati samo na novac.” Kad se osvrneš uvidjećeš da tebi i nije baš donio neku sreću i zadovoljstvo jer si konstantno u stresu zbog njega. Taj uvid bi te trebao podstaknuti da se okreneš drugim izvorima sreće. Probaj vidjeti da li ćete usrečiti ako ga počneš poklanjati onima kojima je najpotrebniji. Njihova ozarena lica bi i mrguda usrečila 🙂
otpuštanje je tehnika prilikom koje dajemo otkaz prepoznatoj škrtosti, a da ju ni ne zamjenjujemo s novom boljom osobinom (kao u prvoj tehnici) a niti da ju zadržavamo po strani na distanci (kao u drugoj tehnici). Otpuštanjem naprosto pustimo škrtost za koju smo svijesni da nam škodi da jednostavno nestane. Pustimo je kao balon da ode svojim putem. Ne moramo se njome baviti niti se truditi da je otklonimo, jednostavno je otpustimo.

posloži životne prioritete – postavi duhovno iznad materijalnog, bitno iznad nebitnog. Što je važnije imati prijatelje i sretnu ljubavnu vezu ili imati materijalne stvari? Jedno i drugo je neophodno, no šta misliš da je važnije za sreću?
Ne dozvoli da išta bude važnije od onoga što je doista važno – od ljubavi, pomaganja bližnjima, pažnje i susretljivosti.
Budi zahvalan/na za sve što imaš, budi skroman/na i oslobođen(a) od vezanosti za materijalne stvari.

koristi alate nevezanost, velikodušnost, nesebičnost, širokogrudnost, darežljivost, plemenitost, altruizam, dobročinstvo, ljubaznost, suosjećanje, empatiju, ljubav koji donose sreću i uspjeh u životu. Kad god se sjetiš, koliko god to možeš, pokušaj upotrijebiti ove alate. Kao i sa svim alatima u početku možda nećeš znati njima najbolje “rukovati” no s vremenom i s praksom ćeš se na njih naviknuti i s lakoćom ih upotrbljavati.

njeguj svoju dušu – prepoznaj da si duša, a ne um ili tijelo, da nisi ograničen(a) svojim umnim i tjelesnim sposobnostima, već da si neograničena duša kojoj je sve moguće – ali samo ako je se njeguje i hrani. Ako zanemarujemo svoju dušu i više se bavimo razvijanjem svoga intelekta ili mišića, i hranimo svoj um i tijelo više nego što hranimo svoju dušu, onda će nam život biti težak i ograničen. Zato ne dopusti da ti duša bude pothranjena ili neuhranjena. Nahrani je svim ovim: hrana za dušu »

Izdvajamo par stvari što hrane dušu:

umjetnost – redovvo se inspiriši filmovima i literaturom koji promiču velikodušnost i/ili ismijavaju škrtost, pa ćeš malo pomalo biti podstaknut(a) djelovati u skladu s tim

Ivo Andrić u romanu “Gospođica” prikazuje jednu sarajevsku škrticu pri čemu je slikovito dočarao njezin unutrašnji svijet – na početku romana ona sjedi u sumrak u hladnoj kući i krpi čarapu po ko zna koji put, u isto vrijeme razmišlja o tome kako “trpež i krpež” kuću drže a srce joj grije pomisao da nije naložila vatru i da je ušparala lopaticu ugljena. Okrpljena čarapa je deformisana i radi ranu na nozi ali to je “slatka rana” za gospođicu jer je još jednu stvar spasila od trošenja…

Molierov roman “Škrtac” ili “Tvrdica”
Plaut: “Tvrdica” (Škrtac)
Ezopova basna “Škrtac”:
Neki škrtac unovči cijeli svoj imutak i kupi zlatan grumen te ga zakopa pored nekoga zida, pa je neprestano odlazio tamo i razgledavao ga. Jedan od njegovih nadničara što su na tom mjestu radili opazi njegove česte dolaske, prozre što je u pitanju, iskopa zlato i odnese ga. Kada kasnije dođe onaj škrtac i vidje da je skrovište prazno, stade kukati i čupati kosu. Neki ga čovjek ugleda gdje jadikuje i saznavši razlog reče: “Ne tuguj. Uzmi kamen i stavi ga na isto mjesto pa misli da ti zlato tamo leži. Ta nisi se njime služio ni dok je bilo tu.”
Priča pokazuje kako blago ništa ne vrijedi ako se ni za što ne upotrebljava.
dokumentarci koji inspirišu velikodušnost – dokumentarci o Majci Terezi
filmovi koji inspirišu velikodušnost – film “Šalji dalje” (Kevin Spacey, Haley Joel Osment, Helen Hunt)

Smrt i Škrtost promatrale jednom ljude kako grozničavo pretražuju rijeku tražeći dijamante.
”Došla sam ovdje uzeti neke duše” reče Smrt. ”Predaj mi trećinu od ovih ljudi, pa da idem.”
”Oni pridadaju meni, to su moji robovi!” usprotivi se Škrtost. ”Nemam ništa da ti dam!”
Smrt tada dotače vodu svojim čarobnim štapićem i zatrova je. Malo-pomalo, svi koji su se tu zatekli, pomriješe.
”Zašto si mi uzela sve moje robove?”, povika Škrtost, kipteći od bijesa.
”Zato što nisi htela da mi daš nijednoga” glasio je odgovor.

Predlažemo da pročitaš članak o velikodušnosti, jer ćeš saznati kako se riješiti škrtosti pomoću ove vrline:
Velikodušnost

Izvor:Životna škola

Advertisements

Još

Dijetalna gazirana pića povećavaju rizik od infarkta i moždanog udara

Onima koji se brinu za svoje zdravlje, dijetalna gazirana pića se čine … [Opširnije...]

Pismo iz srušenog Sendaija(Japan tokom poslednjeg zemljotresa)

Kakvo je bilo zaista stanje među ljudima tokom zemljotresa u Japanu, … [Opširnije...]

Bezumno je…

Mrzjeti sve ruže jer si se ogrebao na jedan trn... … [Opširnije...]

Reciklaža

Reciklaža je izdvajanje materijala iz otpada i njegovo ponovno … [Opširnije...]

DURMITOR( UNESCO World Heritage )

Šta čovjek da kaže za nekadašnje odmaralište bogova. A bogovi, oni na … [Opširnije...]

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

Portal mozete pratiti na adresama: durmitor.com, durmitor.net, durmitorcg.com, destination-durmitor.org, odjek.com...Za bilo koji oblik saradnje(turistička promocija, razmjena linkova...) pišite na naš e-mail
E-mail