Gdje god nađeš zgodno mjesto tu drvo posadi

Drveće se može saditi rano u proljeće ili u jesen, a kako smo nadomak pravog proljeća u nastavku saznajte odnosno naučite kako posaditi drvo.

Mjesto sadnje

Prije same sadnje je najbolje se posavjetovati sa stručnom osobom jer pri izboru mjesta valja voditi računa o različitim faktorima kao što su položaj na parceli, vrsta tla, vrsta drveta, mogućnosti razvoja krošnje… Ovdje navodimo neka osnovna načela. Drveće s velikim listovima uspjeva dobro na polusjenotivim mjestima, gdje nije izloženo snažnom vjetru i jakom suncu. Kod drveća koje sadimo na padini, moramo znati da će osjetljivo drveće bolje uspijevati na sredini nego na vrhu ili u dnu padine. Drveće ne smije stajati preblizu zidova ili zgrada, jer tamo trpi pomanjkanje vode i svjetlosti. Osim toga, snažno korijenje drveća može oštetiti cijevi i temelje. Osjetljive vrste pak treba posaditi ispred toplog, osunčanog zida, gdje dobiju više topline i tako uspijevaju i u krajevima u kojima to inače nije moguće.

Izbor drveća

Osim uslova i kvalitete zemljista na prostoru gdje želimo saditi, za pravilan izbor drveća odlučujuća je namjera s kojom sadimo. Tako je, na primjer, za manje vrtove najprimjerenije drveće koje naraste do 6 m u visinu. Ako na raspolaganju imamo prostor za samo jedno drvo, izaberimo ono koje nije privlačno samo u jedno godišnje doba. Možemo se odlučiti za drveće koje će nam nuditi zaštitu od pogleda i buke, za ono koje dobro uspijeva nazagadjenim područjima, te za ono koje će stajati samostalno i privlačiti poglede.

Vrijeme sadnje

Sadnice u loncima možemo saditi u svako godišnje doba, ali ne u razdoblju suše ili mraza. Sadnice sa golim korijenjem, koje odbacuje listove, možemo saditi od druge polovine jeseni do prve polovine proljeća. Prezimno drveće s golim korijenjem koje je zimzeleno ili listopadno, sadimo sredinom jeseni ili u drugoj polovini proljeća, a poluprezimno drveće samo sredinom proljeća. Drveće s korijenskom grudom najbolje je saditi u prvoj polovini jeseni ili u drugoj polovini proljeća, a listopadno drveće u blagoj klimi možemo saditi i zimi.

Sadnice

Dvije su osnovne vrste sadnica za presađivanje drveća:
– sadnice sa golim korijenom
– sadnice sa korijenskom grudom (u “kontejneru” – ovitku ili loncu)

Sadnja sadnica golog korijena (iščupana, izvađena sadnica; pri sadnji na korijenu nema busena zemlje koji obavija korijen)

Prednosti:
– zapravo je riječ o 1- do 3-godišnjoj mladici bilo kojeg stabla pažljivo izvađenog iz zemlje (sa što više neoštećenog korijenja!)
– lako se prenosi i transportuje (iako je potreban oprez jer se sadica golog korijena razmjerno brzo isušuje)
– mogu se pronaći u prirodi i izabrati prema veličini i razvijenosti krošnje
– povoljne cijene u rasadnicima (povoljnije u odnosu na kontejnerske!)

Nedostaci:
– sadnja je moguća samo u toplom dijelu jeseni te u proljeće do kraja maja
– potreban je oprez pri rukovanju i dobra zaštita korijena od smrzavanja i isušivanja
– potrebna je veća količina kvalitetne sadne smjese (rahla zemlja, treset, humus…) te oprezno raspoređivanje korijena u rupi za sadnju

Sadnja sadnica sa korijenskom grudom (sadnice uzgojene u plastičnim ili drugim vrstama posuda /kontejnera/vreća unutar kojeg se razvio kompletan korijenov sistem koji se u cijelosti prenosi pri sadnji.)

Prednosti:
– može se saditi gotovo tokom cijele godine
– minimalna oštećenja korijena, i značajno lakše primanje stabla na novoj lokaciji (ipak, i ovakva sadnica treba iste uslove na novoj lokaciji kao i sadnica gologa korijena)
– omogućuje lakše skladištenje, odgađanje sadnje i sveukupno manju brigu prije sadnje

Nedostaci:
– ponekad kontejneri mogu sadržavati veću količinu zemlje koja može biti problem u transportu
– visoka cijena nabavke (iako to postaje sve manji problem!)
– ograničena ponuda vrsta i sorti

Rupa za sadnju

Rupu je najbolje iskopati nekoliko sedmica ili čak mjeseci prije sadnje, jer se tako omogućuje dobro ugorijevanje i slijeganje tla.

Veličina rupe zavisi o veličini korijena, a minimalni kriterijum nalaže veličinu rupe koja će omogućiti normalno rasprostiranje sveukupnog korijena u rupi, te nešto slobodnog prostora uz ivicu rupe. Načelno, bilo bi dobro da je rupa dva puta veća od korijenske grude. U hobističkim i aktivističkim uslovima (sadnja u tvrdom zemljistu, pošumljavanje, nepravilan oblik korijena…) to nije uvijek lako postići pa ne treba ni biti izvor pretjerano velikih frustracija, iako jeste važno. Zato pažnju treba posvetiti dubini sadnje.

Dubina sadnje određena je činjenicom da stablo na novoj lokaciji treba biti posađeno na istoj dubini na kojoj je bilo u zemljistu prije presađivanja. Nezavisno o tome koliko ste duboku rupu iskopali, stablo uvijek treba biti u istom visinskom odnosu prema površini tla. Drugim riječima, ako je rupa duboka, ne sadite stablo duboko, već podaspite dno rupe kvalitetnom sadnom smjesom i onda na njoj napravite (utabajte!) čvrst oslonac za korijen na potrebnoj visini.

Sadnja

Prije nego je posadimo, sadnicu je potrebno izdašno zaliti. Sadnice golog korijena stavimo nekoliko sati u vjedro sa vodom kako bi se korijen potpuno natopio vodom. Bilo bi dobro da i sadnice sa korijenskom grudom najprije stavimo u posudu sa vodom.

Postoje dva pristupa u sadnji drveća. Prema jednom, tradicionalnom, mladice ne treba vezati uz palicu za oslonac, jer će time prije ojačati i biti ustanju stajati samostalno. Drugi je pristup da se mladica veže uz potpornu palicu, čime se osigurava od oštećenja nastalih naletima vjetra.

Najbolje vrijeme za sadnju je rano ujutro ili uveče, dakle kada nema sunca.

a) Sadnice gologa korijena. Na dnu rupe treba oblikovati stožac od sadne smjese. Sadnicu položimo u rupu, a korijenje jednakomjerno rastresemo preko stošca zemlje. Letvicom provjerimo nalazili se sadnica na pravoj visini. Rupu zatim napunimo zemljom, koju treba lagano utabati. Treba paziti da sadnica stoji pravo. Oko mjesta gdje smo usadili biljku napravimo jarak za zalijevanje. Na kraju temeljito zalijemo da se zemlja oko korijena zamulji.
Savjet: Biljke sa golim korijenom rastu brže ako im prije nego ih posadimo obrežemo sve oštećeno korijenje do zdravog drveta. Ipak, pri tome treba biti štedljiv – presađenoj biljci svaki je korijenčić dragocjen u preživljavanju „transplantacijskog šoka”.

b) Sadnice sa korijenskom grudom. Kod ovih sadnica, korijenje cini zajedno sa zemljom kompaktnu grudu zavijenu u ovitak. To su sadnice koje su već razvile sitno korijenje. Ovitak oko korijenske grude štiti korijen. Obično je izrađen od organskog materijala koji se u tlu raspadne. Možemo naći i plastične ovitke, koje je potrebno razrezati i odstraniti, ali tek onda, kada je biljka već postavljena u rupu. Sadnicu uvijek podižite i nosite držeći je za korijensku grudu, nikada za stablo.

Najbolje vrijeme za sadnju ovih sadnica je proljeće. Na dno iskopane jame treba staviti nešto raskopane sadne smjese, na koju postavimo sadnicu. Pazimo da je gornja ivica korijenske grude u visini zemljista. Zatim pažljivo odvežemo ovoj i pokidamo konce. Ukoliko je ovitak izrađen od prirodnih materijala, nije ga potrebno skidati jer će se sam raspasti u zemlji. Sadnom smjesom napunimo rupu oko korijenske grude i utabamo je. Pazimo da između ne ostane praznih prostora, te da biljka stoji uspravno. Na spoljnoj strani grude zabijemo potpornu palicu, i to ukoso na smjer vjetra. Na nju pomoću uzice od konoplje pričvrstimo stablo. U zemlji oko drveta napravimo jarak za zalijevanje. Biljku dobro zalijemo i potom cijeli prostor na kojem smo sadili prekrijemo zaštitnim pokrovom – malčem.

Savjet: Malčiranje (od engl. mulch – zaštitni pokrov) je vrlo dobar način zaštite mladice od isušivanja i rasta korova. Malč se može načiniti od kore drveća, slame, piljevine, otpalog lišća ili pokošene trave (ako nije tretirana herbicidima). Njime se pokrije zemlja u koju je posađena mladica, ali tako da malč ne dodiruje stablo mladoga drveta. Pokrov treba biti visok oko 10 centimetara i zaliven vodom.

c) Sadnice u loncima. Ove sadnice uzgojene su u loncima i bile su više puta presađene. One su razvile već toliko korijenčića da ih možemo saditi kad god želimo (osim kad je zemljiste sasušeno ili zaleđeno) – dakle i onda kada cvjetaju i nose plodove.

Sadnicu najprije dobro zalijemo, zatim korijensku grudu izvadimo iz lonca. Ako ne ide van, lonac razrežemo vrtnim makazama. Sadnicu stavimo u jamu toliko duboko da je gornja ivica korijenske grude u visini zeemljista. Rupu zatim napunimo sadnom smjesom. U zemlji oko biljke napravimo jarak za zalijevanje. Raspršenim mlazom vodom zemlju dobro zalijemo, a kad voda ponikne, zalijemo još jednom. Na vanjskoj strani korijenske grude u zemlju zabijemo potpornu palicu, i to ukoso. Na nju sa uzicom od konoplje pričvrstimo stablo. Ako je drvo veće, oko njega zabijemo tri palice. Svaku povežemo sa deblom tako da je traka blago zapeta.

Na posao!