STRES je neizbježan dio današnjeg ubrzanog načina života. Mediji ga obično prikazuju kao nešto što je isključivo loše, ali to nije tačno. Istraživanja pokazuju da postoji i dobar, podsticajan stres, koji donosi uzbuđenje i pdsitiče adrenalin.
Ravnoteža je između uzbuđenja i opuštanja, i to vam pomaže da se koncentrisete, usmjerite i postignete ono što želite. Takav vas stres održava motivisanim, donosi vam radost i podiže vam duh (naprimjer, pri rođenju djeteta, završetku nekog projekta, vjenčanja).
Ne morate sagorjeti
Loš stres znači neprestani stres i neprekidno uzbuđenje, nervoza, strah ili napetost (izazivaju ga, naprimjer, konfliktan brak i dugoročna nezaposlenost). Kad loše njime upravljate i ignorisrte ga, može biti ubica. Tačka u kojoj prelazi u nešto loše, zavisi od osobe do osobe. Stres je tihi ubica današnjeg čovjeka, jer ako ga ljudi ne otpuštaju i ne upravljaju njime dobro, gube sposobnost funkcionisanja, naprosto sagore i obolijevaju. U Americi postoje brojne klinike za stres. Kod nas samo članci u novinama.
Stabilnost i snaga
Konstatacija da neka hrana podstiče stres, a druga pomaže tijelu da se nosi s njim može izazvati čuđenje kod mnogo ljudi: kakve veze ima hrana sa stresom? Ima itekakve. Današnja prehrana sadrži namirnice s malo vlakana, malo složenih ugljenihhidrata, voća i povrća, a bogata je mastima, šećerom, solju i proizvodima životinjskog porijekla, što povećava opasnost od degenerativnih bolesti, kardiovaskularnih bolesti i nekih vrsta raka. Prehrana bogata vlaknima (cjelovite žitarice, mahunarke, voće i povrće) postupno prolazi proces varenja i daje stabilni nivo šećera u krvi, čime osigurava stabilnost i snagu. Uravnotežena prehrana prijeko je potrebna za održavanje dobrog zdravlja, ali jednako tako utiče na sposobnost nošenja sa stresom.
Pogonsko gorivo
Rafinisani proizvodi koji su česti u prehrani (na primjer, od bijelog brašna ili bijelog šećera), sa malo vlakana, dovode do toga da nivo šećera u krvi padne prebrzo i mozak kao odgovor pokreće otpuštanje hormona stresa kako bi se oslobodile energetskih rezervi u tijelu a da bi se povećao nivo šećera u krvi. Istraživanja su pokazala da hrana poput složenih ugljenih hidrata(cjelovite žitarice, mahunarke, integralni hljeb, orasi, sjemenke, voće i povrće) pomaže smanjiti stres, dok kafa, alkohol i rafinisani ugljenihidrati (bijeli hljeb, bijela riža, tjestenina od bijelog brašna i krompir) povećavaju nivo hormona stresa.
Ugljieni hidrati su ti koji opskrbljuju tijelo energijom, oni su pogonsko gorivo za naše tijelo. Trebali bi činiti osnovu naših obroka, ali bilo bi bolje da su složeni. WHO, Svjetska zdravstvena organizacija, preporučuje da dnevni unos složenih ugljienihhidrata bude između 50 do 80 posto.
Dobri su složeni
Složeni ugljienohidrati postupno prolaze proces varenja, duze se zadržavaju u organizmu i stvaraju lužnatu reakciju u krvi (što je dobro za zdravlje). Rafinisani ugljienihidrati brzo ulaze u krv i stvaraju kiselu reakciju.
Složeni ugljienihidrati stimulisu u mozgu sintezu hormona neurotransmitera. Tako neravnoteža serotonina može osobu učiniti osjetljivijom na stres. Serotonin ima važnu ulogu u našem mozgu u upravljanju stresom i pomaže nam da se osjećamo dobro, zapisao je slavni nutricionist Anthony Haynes.
Pobjeda umora
Kada su pod stresom, ljudi obično posežu za hranom koja brzo daje energiju – keksi, kolači, krofne, bijeli hljeb ili tjestenina (svi oni sadrže rafinisane šećere i brašno).
Daju nagli uzlet energije i nagli pad, što rezultira da se osjećate lošije. Ako jedete neposredno prije spavanja ili noću, to može povećati nivo kortizola (hormona stresa). Preskakanje obroka takođe povećava nivo tog hormona. Ako ste pod stresom ili tjeskobni, trebali biste jesti hranu koja snižava nivo kortizola.
No, ako patite od adrenalnog umora (što mogu uzrokovati dulji periodi hroničnog stresa), pripazite – smanjite ili pažljivo dozirajte količinu voća na jelovniku. Voće sadrži velike količine fruktoze i kalija što je loša kombinacija za ljude s adrenalnim umorom. I ne zaboravite – najbolje je organski proizvedeno voće i povrće.
Nikad nemojte biti gladni
Jedna od najbitnijih stvari je da i ne dopustite preveliku glad, jer to izaziva pad šećera u krvi, što pogudije stresu.
Niski nivoi šećera u krvi same po sebi stvaraju stres na vaše tijelo i doprinose umoru.
Duzi period bez hrane dovodi da adrenalne žlijezde rade jače i otpuštaju više kortizola kako bi tijelo normalno funkcionisalo. Zato je, između ostalog, preporučljivo je jesti redovite uravnotežene obroke.
Jedući tri obroka dnevno i dva do tri mala (“snack”) zalogaja koji su dobro raspoređeni tokom dana održavate ravnotežu šećera u krvi i smanjujete teret na adrenalne žlijezde. Time će se izbjeći usponi i padovi šećera u krvi.
Doručak bi trebalo pojesti do 10 sati, ručak najbolje između 11.30 i 12 sati, mali zdravi obrok između 14 i 15 sati da održite energiju, a večeru između 17 i 18 sati najkasnije.
Jedite doručak u roku sat vremena nakon buđenja kako biste obnovili nivo šećera u krvi, nakon što ste preko noći potrošili zalihe glikogena.
Najlakši obrok u danu neka bude večera.
U svim obrocima jedite svježu, cjelovitu, po mogućnosti što prirodniju i organski uzgojenu hranu bez vjestackih boja, hemikalija, konzervansa ili hormona.
DURMITOR.COM 
Leave a Reply