Durmitor je sav u slavlju života i čovjek na njemu nalazi izvore životne snage. Tu čovjekovo srce osjeti da najvažnija dobra vijest glasi : »ŽIVI STE… i možete biti učesnik i posmatrač svega. Izvolite, pozornica je, na neko vrijeme vaša, i osjetite zahvalnost za tako veliki dar, koji se zove život«.
Durmitor je gorostas, sto se u nebo diže, »soha nebeska«, »što nebo podupire«, pun iskonske ljepote, nježnosti, ljubavi i drame. Huk vjetrova, zujanje insekata, poj ptica, kliktaj orla, pisak divokoza, njiska konja, rika volova, zvon čaktara… skladno druguju sa tišinom planine.
Durmitor je regionalna cjelina, zasijenčena sa pet kanjona, koja raznovrsnost biljnog i životinjskog svijeta duguje dodiru dva velika geografska regiona : mediteranskog i evrosibirskog. Procijenjuje se da na ovom području raste više od 1.500 biljnih vrsta. Neke od njih vode porijeklo iz daleke geološke prošlosti, te se na padinama ovog planinskog masiva mogu naći vrste, koje su karakteristične za daleki Artik. U kanjonima Pive i Tare, sačuvane su pojedine vrste tercijalne flore iz Ledenog doba, a tresetišta na durmitorskim jezerima predstavljaju enklave, karakteristične za sibirske tajge.
U višim predijelima, najrasprostranjeniji su četinari : smrča, jela i bor, a od listopadnog drveća : breza, bukva, jasika i javor. U nižim predijelima raste još i jasen, hrast brest, lipa, klen, dren i drugo. Rijetke vrste su MUNIKA, TISA, KALIKA, BOR KRIVULJ i PLANINSKA KLEKA.
Vrlo zanimljiva i rijetka je pojava takozvane »inverzije šuma«, jer se na više mjesta iznad nivoa četinara, javlja pokrivač listopadnog rastinja bukve. Brojnost i raznovrsnost biljaka na livadama i u stijenama Durmitora je još uvijek neutvrđen, ali su mnoge vrste zaštićene zbog izuzetnog naučnog značaja. Tu rastu mnoge endemske vrste :DURMITORSKA DIVIZMA, NIKOLINA LJUBICICA, CRNOGORSKI ZVONČIĆ, MALIJEV JEREMICAK, BRAUN BRAKEOV ODOLJEN, TARSKI ZVONCIC, GOSPINA PAPUČICA, SIPARSKA HAJDUČICA, MLAĐA, PUZAVO ZVONCE, DINARSKA SIRIŠTARA … Na Durmitoru raste i preko 40 vrsta samoniklih jestivih gljiva, te se smatra posebnim rezervatom u Evropi.
Ovaj kraj je naseljen i raznovrsnom faunom, oko 300 životinjskih vrsta je zaštićeno. Po zanimljivosti i bogatstvu, prvo mjesto pripada beskičmenjacima, sa velikim brojem reliktnih i endemskih vrsta, pogotovo među insektima. Ljeti, na cvjetnim livadama, kao malo gdje, može se videti mnoštvo raznih vrsta leptira i buba (oko 130 vrsta dnevnih leptira), a među njima je i APOLON, koji je zbog svoje ljepote, najčešća meta kolekcionara, te je stavljen pod zaštitu. Životinjski svijet sisara čine medvjed, divokoza, srna, vuk, zec, divlja svinja, kuna, lisica, puh i druge, dok je VIDRA, koja živi u rijeci Tari među raritetima u Evropi. Na Durmitorskom području živi i 168 vrsta ptica, a među raritetima su VELIKI TATRIJEB, SURI ORAO, JAREBICA KAMENJARKA, SOKO, KRSTOKLJUNKA, BJELOGLAVI SUP …
U vodama ovoga kraja žive pastrmka, potočarka, lipljen, mladica, jezerska zlatovčica … U barama i jezerima na Durmitoru, mogu se sresti rariteti kao sto je PLANINSKI MRMOLJAK ili TRITON, vodozemci, koji predstavljaju postglacijalni relikt, i koji su pod zaštitom.
Složenost i raznovrsnost biljnog i zivotinjskog svijeta privlači znatiželjnike da bar zavire u ovo carstvo, one upućene da dopune svoje znanje, a možda da, posto u tom svijetu ima još toliko nepoznatog, otkriju i neke nove pojave.
DURMITOR.COM 
Leave a Reply