Ljekovita heljda

Heljdino brašno, izuzetnih hranljivih vrijednosti, podjednako se preporučuje za oporavak posle teških terapija i operacija, zatim dijabetičarima jer smanjuje potrebu za insulinom, kao i zdravoj djeci, odraslima i sportistima radi lake svarljivosti, bogatog i ljekovitog sastava. Peciva od heljde su veoma hranjivi, zdravi, pa čak i ljekoviti proizvodi.

Heljda je bogata ugljenim hidratima i bjelančevinama, a uopšte ne sadrži gluten. Heljda sadrži u sebi svih osam amino-kisjelina neophodnih svakom organizmu, a koje on ne može da proizvede. Od minerala sadrži: kalijum, fosfor, kalcijum, gvožđe, magnezijum, natrijum i bakar. Heljda sadrži i proteine koji sprečavaju akumulaciju masti u organizmu. Bogata je i vitaminima B1 i B2 koji su neophodni za pravilan metabolizam ugljenih hidrata u organizmu. Ovo vitamini su fundamentalni za rad nervnih i kardiovaskularnih ćelija obezbeđujući im potrebnu energiju. Za djelovanje vitamina B1 neophodan je magnezijum koga heljda već pojseduje.

U odnosu na žitarice heljda sadrži 50 % više B1 i B2 vitamina.

Heljda je najpoznatija po tome što sadrži vitamin P (iako još takav naziv nije službeno prihvaćen s obzirom da nije dokazano da su oni zaista neophodni za ljudsku ishranu i zdravlje) koji u sebi sadrži bioflafonoid rutin. Rutin je supstanca koja redukuje holesterol i jača krvne sudove čineći ih fleksibilnim i poboljšava cirkulaciju. Rutin, osim što poboljšava apsorpciju vitamina C, zajedno sa njime učestvuje u formiranju vezivnog tkiva. Rutin deluje zaštitno na vitamin C sprečavajući njegovu brzu oksidaciju i razaranje. Rutin u kombinaciji sa vitaminom C ima antibakterijsko i antialergijsko dejstvo.Flavonoid rutin štiti krvne sudove, a posebno jača otpornost kapilara, sprečava njihovu lomljivost, a time smanjuje rizik stvaranja edema i kapilarnog krvarenja. Heljda je odličan  izvor rastvorljivih vlakana što pomaže smanjenju holesterola i rizika od raka debelog crijeva.

 Odlična je hrana za djecu, a od njenih ljuspica prave se medicinski jastuci koji ublažavaju tegobe i garantuju čvrst san.

Čaj za smirenje

Heljda je idealna namirnica za spremanje prirodno zdravih i dijetalnih jela (hajdina kaša) kod poremećaja u probavnom traktu (želuca, crijeva),
– kod posljedica zračenja i hemoterapije (razne vrste karcinoma),
– kod pretjeranog umnog rada (jača memoriju i koncentraciju, kao hrana za studente),
– kod živčane rastrojenosti (depresivna i razdražujuća stanja),
– gojaznosti (dijeta),
– kod slabe krvne slike (slabokrvnost),
– dijabetesa (danas možemo reći da su žitarice kao heljda, proso, zob, ječam i riža, hrana koja djeluje na dijabetes, i preporučuju se dijabetičarima da svakodnevno unose cjelovite kuvane žitarice u organizam),

Poznato je ljekovito djelovanje čaja od cvijeta heljde na disajnene organe i pluća (kašalj, sluz, katar), a mješavina lista i cvjetova heljde liječi arteriosklerozu krvnih sudova. U krajevima gdje se heljda najviše uzgaja pije se čaj od sjemena za smirenje i kod nesanice. Grubo brašno od heljde upotrebljavamo za pripremu raznih obloga u liječenju raznih kožnih nečistoća (lišajeva, ekcema, čireva), a u kozmetici za njegu lica i to za pripremu maski (piling).

Čajevi za liečenje arterioskleroze

• Dvije kašičice osušenog lista heljde preliti sa 2dl proključale vode, poklopiti, ostaviti da odstoji 15min i procijediti. Piti 2-3 šoljice dnevno tokom 4-8 nedjelja.
• Supenu kašku neoljuštenog sjemena heljde sipati u 2dl vode i ostaviti da se kuva 10min, a potom procijediti. Ovaj napitak treba piti mlak, po 2-3 šoljice dnevno. Može se zasladiti heljdinim medom koji djeluje umirujuće. Terapija traje 3-4 nedelje.Branje i preradaU narodnoj medicini koristi se biljka u cvatu i plod. Biljku beremo za vrijeme cvetanja, a sušimo na prozračnom mjestu u hladu. Plod koristimo za pripremu raznih jela…
  

HELJDA POMAZE PCELARE

Heljda pripada grupi medonosnih biljaka i zavisno od vremena sjetve moze predstavljati odličnu pčelinju pašu tokom ljetnjeg i jesenjeg perioda kada nema drugih medonosnih biljaka. Cvjetovi su bogati nektarom, a i polenom, a cvetanje biljaka traje dugo, tako da pcele u povoljnim meteorološkom uslovima mogu sa jednog hektara sakupiti i proizvesti do 300 kg meda

Heljdin med – (heljda, Fagopyrum esculentum L.) najtamniji je med među cvjetnim vrstama, vrlo oštrog mirisa i ukusa. Kristališe se u srednje krupne kristale, ali ne potpuno. Heljdinog meda ima u vrlo malim količinama .
Svaka vrsta meda ima karakterističan buket mirisa, ukus, boju, gustinu, način kristalisanja i – ljekovita svojstva. Lipov med, na primjer, podstiče preznojavanje, med od heljde učvršćuje zidove krvnih sudova, a bagremov ima protivupalno dejstvo. Med tamnije boje obično je bogatiji mineralnim materijama od svjetlijih vrsta meda, mada je za mnoge svjetliji med privlačniji. Današnja medicina se slaže sa tvrdnjom da je med više nego poseban, ali samo ako ispunjava dva uslova: da je potpuno prirodan, bez dodataka, i da je cijeđen na hladno, odnosno vrcan, a ne topljen.