Heljda – korisna i zdrava

Heljda je porijeklom iz Azije gde je korišćena još 6000 godina prije nove ere, a u Evropi je od 4000 godina prije nove ere. Nekada je bila osnovna seoska hrana. Danas je pomalo zaboravljena, vrlo rijetko se koristi u svakodnevnoj ishrani. Međutim, kako u poslednje vrijeme jača svijest o zdravoj ishrani, heljda ponovo dobija na značaju, jer je vrlo zdrava i korisna namirnica. (piše: Živka Marinković, dr. sci)

U 100g zrna heljde ima 72% ugljenih hidrata, 11,7%  bjelančevina i 2,4% biljnog ulja. Sadrži vitamin E i cijelu grupu vitamina B. Heljda sadrži više bjelančevina nego pirinač, pšenica, proso ili kukuruz. U bjelančevinama su sve esencijalne aminokiseline, naročito lizin, triptofan, treonin, arginin i amino kiseline koje sadrže sumpor, koje nedostaju većini žitarica. Od minerala ima 448 mg kalijuma, 282 mg fosfora, 114 mg  kalcijuma, 6-10 mg gvožđa, 2-3 mg cinka i 2-5 mg selena. Heljda sadrži i mikroelemente kao što su jod, cink, brom, organske kiseline i flavonoid rutin (iz grupe vitamina P) koji predstavlja izvanredno ljekovito sredstvo za bolesti kao što su hipertenzija, reumatizam i dijabetes. Flavonoid rutin štiti krvne sudove, a posebno jača otpornost kapilara, sprečava njihovu lomljivost, a time smanjuje rizik stvaranja edema i kapilarnog krvarenja. Heljda je odličan  izvor rastvorljivih vlakana što pomaže smanjenju holesterola i rizika od raka debelog crijeva. Heljda ima nizak glikemijski indeks i ne sadrži gluten. Iz navedenog se vidi da je heljda prava riznica hranljivih sastojaka i treba je uvrstiti u svakodnevni jelovnik. Heljdino zrno može da se koristi za spravljanje kaša, a samljeveno kao brašno može da se koristi samostalno, ili da se miješa sa brašnom drugih žitarica za izradu raznih proizvoda (palačinke, kačamak, proja, rezanci, kore za pite). Kod nas se može nabaviti zrno heljde kao i brašno i proizvodi od heljdinog brašna – rezanci i kore za pitu. Proizvodi od heljdinog brašna su vrlo ukusni. Dajemo nekoliko isprobanih recepata. Probajte – možda će vam se dopasti.

Prva nagrada - Pita od heljde/Festival odrzivog turizma Durmitor samo za tebe

KAŠA OD HELJDE

Potrebno je: 90g heljdinog brašna, 450ml vode, malo soli, 1 kašičica ulja.
Priprema: 250ml vode, so i ulje stavite da provri. U drugoj posudi razmutite brašno sa 200 ml vode pa sipajte u provrelu vodu i dobro izmiješajte. Smanjite temperaturu grejne ploče na minimum, poklopite i ostavite da se kuva oko pola sata uz povremeno miješanje. Služite posuto prepečenim slanim susamom uz mladi sir i jogurt, ili nekim drugim dodacima prema ukusu (npr. pečeni slani susam plus mleveni orasi). Može da se jede i sa mlijekom kao kačamak.

KNEDLE OD HELJDE

Potrebno je: ohlađena kaša od heljde pripremljena prema prethodnom receptu, ulje od semenki grožđa, 2 kašike hlebnih mrvica.
Priprema: iz ohlađene heljdine kaše vadite kašikom male knedle pa poređajte na tanjir. Na ulju propržite hljebne mrvice pa spustite pripremljene knedle, promiješajte polako da se sve uvaljaju u mrvice i služite tople sa rendanim kačkavaljem od 25% m.m.

Živka Marinković, dr. sci

Autorka teksta i recepata je doktor hemijskih nauka, godinama proučava zdravu ishranu.

Visestruko korisna

HELJDA JE MEDONOSNA BILJKA i tu činjenicu proizvođači koriste dvojako: dovoze košnice pčela i maksimalnom oplodnjom povećavaju prinos heljde, koji ponekad može biti i do 50 % veći od prinosa koji se odvija bez pomoći pčela, odnosno, kao posledica nesigurnog oprašivanja prinos heljde zna da bude znatno manji. U nekim zemljama čak siju heljdu samo zbog meda, koji je vrlo kvalitetan i cijenjen. Prinos meda po 1 hektaru iznosi i do 90 kg. Med od heljde je tamne boje a miris i ukus aromatičan.

O LJEKOVITIM SVOJSTVIMA HELJDE svjedoče najviše poklonici zdrave i prirodne hrane kao i rezultati naučnih istraživanja. U narodnoj medicini, heljda se koristi na dva načina, kao biljni čaj od osušene biljke i kao jelo (kaša) i čaj od sjemenke heljde. Poznati su učinci heljdinog čaja u liječenju:
– bolesti krvnih sudova (proširenje vena, pucanje kapilara i razna krvarenja kapilara)
– slabe memorije (posebno kod starijih osoba, hrana za mozak)
– reumatizma, glaukoma, dijabetesa
– danas se u medicini koristi rutin (vitamin P) za sprečavanje krvarenja i jačanje otpornosti i elastičnosti kapilara, pojačavajući i samu propusnost kapilara od visokog pritiska
– naučna otkrića nemačkih biologa su utvrdila da jela od heljde smanjuju pritisak i preporučuju je u liječenju hipertenzije (visokog pritiska) i arteroskleroze
– starijim osobama i osobama koje su oboljele od pomenutih bolesti, jela od nepročišćene heljde (heljdina kaša) podmlađuju krvne sudove.
Konzumiranjem 100 g. heljdinog brašna obezbeđuje se 40 % potreba odraslog oveka za vitaminom B-1.