Priroda ima višestruko značenje. Pod povratkom prirodi ovdje se misli
na povratak u prirodu kao i na povratak čovjekovoj neiskvarenoj prirodi.
Da li osjećate kako otuđenost sve više vlada u našem društvu?
To što se ljudi sve manje druže, ogleda se na našoj djeci koja se takođe manje druže a više zatvaraju u svoje virtualne svijetove unutar ekrana, bilo televizijskog ili kompjuterskog. Tehnološki napredak očito umanjuje društveni napredak.
Sav se prirodni vaspitni sistem gradi na tome da priroda sama zna što je najbolje za nju, i paralelno tome se vaspitni sistem gradi na misli, da je ljudska narav po prirodi dobra i da je treba samo pustiti, neka se pod uticajem prirode razvija.
U mnogim razvijenim zemljama se filozofija Jean Jacques Rousseau-a primjenjuje kao jedna od primarnih u vaspitnoj struci. Rousseau se zalagao za uvođenje što prirodnijeg vaspitanja.
Jean Jacques Rousseau-ova kniga Emil ili o vaspitanju je klasično djelo filozofije vaspitanja koje iznosi neke i danas aktualne zamisli o reformi školstva, a između ostalog ističe važnost povratka prirodi. Za jedan savremeni pristup vaspitanju koji nastoji pružiti podsticaj i podršku razvoju dijetetove ličnosti, nezaobilazan je Rousseauov zahtjev za povratkom prirodi.
Vrijednost i uticaj Rousseauovih pedagoških pogleda možemo oslikati Goetheovom tvrdnjom da je knjiga “Emil” Jevanđelje za vaspitače. Ona započinje s riječima:
“Sve izlazi dobro iz ruku Stvoritelja, sve se kvari u ljudskim rukama”.
Rousseau nije mislio na povratak nekoj primitivnoj prirodnosti i nekulturnoj animalnosti, nego na napuštanje izvještačenosti, prenemaganja, neiskrenosti, lažljivosti itd. u korist prirodnoj jednostavnosti, iskrenosti i neposrednosti. S tim u vezi, boravak u prirodi podstiče osnazivanje urodjenoh dobrih osobina.
Za Rousseau-a čovjek je po prirodi dobar, razuman i slobodan i zato dijete treba pustiti da se razvija u skladu s njegovom prirodom, a učiti treba u prirodi i od prirode. Tako se razvijaju osobe zdravog tijela i duha, sposobne da stupe u odnose istinske građanske slobode, jednakosti i ravnopravnosti. Polazeći od toga da je čovjek po prirodi dobar, ono najviše što se za svakog čovjeka može učiniti je ne ometati prirodni razvoj njegovih sposobnosti. To je temeljno načelo Rousseauove filozofije vaspitanja. Slijedeći Rousseau-a, trebali bismo zaštiti srce od poroka i duh od zablude, a k vrlini i istini čovjek teži po svojoj naravi.
“Čovjek je rođen slobodan, a ipak svuda je u okovima!”
Jean Jacques Rousseau
Ništa ne zamjenjuje sam boravak u prirodi, njene opijajuće miomirise, njene utješne zvukove i šumove, njene oku prijatne pejzaze, koje nas inspirisu i uravnotežuju.
Povratak prirodi nikako ne podrazumijeva nazadovanje i primitivizam, već povratak izvoru koji nas napaja energijom potrebnom za istinski ljudski napredak. Rousseau je bio uvjeren, da je čovjek od svog tvorca obdaren sposobnošću prirodnog usavršavanja. Ali kako doći do toga, kako skrenuti na pravi put? U “Emilu” Rousseau podaje sliku prirodnoga vaspitanja.
Boravak u prirodi osnažuje našu vezu s vlastitom unutrašnjom prirodom, koja je u stanju doći do svih odgovora i rješenja na prirodan i jednostavan način. Trik je u prepuštanju i otpuštanju, za razliku od ustaljenog nepovjerenja i nagomilavanja (što stvari, što činjenica).
Kako se vratiti prirodi
provedite barem desetak minuta dnevno u prirodi – u parku, pored rijeke, u šumi…
Stvorite prirodno okruženje u svojoj kući»
pješačite ili se vozite biciklom do što više destinacija moguće – na posao, u kupovinu
hranite se uglavnom prirodnim namirnicama, onima koje nemaju rubriku “Sastojci” na ambalaži
jedite zdravu, svježu, raznoliku i lokalno proizvedenu hranu
družite se što više sa životinjama i djecom, i pokupite njihove prirodne osobine
Nekome je priroda majka, a nekome maćeha. No o tome kako se ona odnosi prema nama, zavisi ponajviše o tome kako se mi odnosimo prema njoj. Majka priroda je tu da nas hrani i podržava, zato podržite i vi nju. Spasite našu planetu i spasite sebe:
ugasite ono što ne koristite. Ne stavljajte električne uređaje u “stand-by”.
izolujte svoj dom
ne razbacujte se energijom – koristite štedne sijalice
koristite biorazgradive proizvode
reciklirajte sve što možete, reciklirajte svoje smeće. Smanjite smeće u svojoj kući na minimum.
trošite samo onoliko vode koliko vam je zaista potrebno
ponesite svoje torbe u kupovinu – izbjegavajte korištenje plastičnih kesa! Umjesto njih, koristite platnene kese, platnene torbe, košare…
ne gazite po travi
ne bacajte hemijski otpad u prirodu
Video: Zeleni san – pješčano slikarstvo
Divna neka vedrina obuzela mi je dušu, nalik na blago proljećno jutro, a ja je cijelim srcem uživam. Sam sam i osjećam radost života u ovome kraju što je stvoren za dušu poput moje. Tako sam sretan, dragi moj, i tako utonuo u osećaj mirnog postojanja da od toga trpi moja umjetnost. Ne bih sada mogao crtati ni jedan jedini potez, a ipak, nikada nisam bio veći slikar nego u ovim trenucima. Kada na drugu dolinu oko mene padne magla, visoko sunce zastane povrh neprobojne tmine moje šume, a samo se poneke zrake prokradu unutra u svetilište, dok ležim u visokoj travi kraj potoka sto se ruši s kamena na kamen, i bliže zemlji zapažam da su značajne hiljade raznovrsih travki, a bezbrojne, nedokučive oblike crvića i mušica, gmizanje malenog svijeta između vlati osjećam bliže srcu, i kad osjećam prisutnost svemogućega , koji nas stvori, po slici svojoj, dah sveljubećega, koji nas, lebdeći u vječitoj milini, nosi i održava – prijatelju moj, kada mi onda pred očima sviće, a nebo i svijet oko mene miruju mi u duši kao lik ljubljene, tad me često obuzme čežnja, pa mislim: ah, kad bi ti to mogao izraziti, kada bi mogao da papiru udahneš ono što u tebi živi, tako puno i toplo – i da to bude ogledalo tvoje duše, kao što je tvoja duša ogledalo beskonačnog boga! – Prijatelju moj! Ali zbog toga propadam , podležem sili veličanstvenoga što je u tim pojavama…”
Johan Volfgang Gete
DURMITOR.COM 
Leave a Reply