Šta se s čim(ne) slaže

Prilikom sastavljana godišnjeg plana za sjetvu trebalo bi uzeti u obzir činjenicu da se neke biljne vrste uspešnije razvijaju i rastu u prisustvu drugih biljaka koje ih štite od bolesti i štetočina, ali svakako treba imati u vidu i činjenicu da pojedine biljne vrste ometaju rast i razviće drugih.
Profesor dr Petar S. Maksimović i dr Nada P. Simović smatraju da pravilno odabrana kombinacija mješovitog gajenja biljaka smanjuje upotrebu hemijskih sredstava pri čemu se dobijaju zdraviji proizvodi. Pšenica se bolje razvija i manje je napadaju bolesti ako u njenoj blizini rastu biljke kukolja, a kao uspješna pokazala se i zajednica pasulja, tikvi i kukuruza, tvrde oni.
Neke biljke svojim mirisom rastjeruju štetočine i time štite ne samo sebe već i svoje komšije, pa će tako poneka stabljika paradajza posadjena u bašti sa kupusom rastjerati štetočine koje napadaju kupus, smatraju Maksimović i Simović. Dobri susjedi paprici su spanać, salata i rotkvice, a loš boranija, dok se paradajz uspešno razvija u društvu kupusa, celera i pastrnjaka, a nešto slabije u prisustvu graška i krompira.
Naše nacionalno povrće krompir se loše slaže sa celerom i suncokretom, ali dobro uspijeva u društvu kupusa i spanaća, dok su grašku dobri susjedi krastavac i salata, a loš boranija.
Boranija se uspešno razvija i raste u blizini kupusa i cvekle, a loše u prisustvu graška i pasulja, dok su dobro društvo salati keleraba i rotkvice. Dobri susedi krastavcu su crni lik i boranija, a loš rotkvica, dok celeru prija prisustvo salate, spanaća, praziluka i boranije.
Šargarepi su dobri susedi sve gajene biljne vrste, a na mnoge od njih i ona povoljno utiče tako što ih štiti od štetočina

Ricinus tjera krtice

Organska poljoprivreda – Dobri i loši susjedi

Neke ukrasne, ljekovite i začinske biljke se siju sa povrćem i voćem da ih zaštite jer stvaraju materije koje su smrt za mnoge mikroorganizme a i odbijaju štetočine i izazivače bolesti.
Ako se umjesto jedne u lejama bašte gaji više kultura prednost je mnogostruka. Mješovite kulture obezbjeđuju veći prinos jer se bolje iskorišćava zemljište i manje iscrpljuje, svaka od biljaka se bolje razvija, ukus je bolji zbog delovanja susjeda, a i bolje se štite od bolesti i štetočina. Međutim, kao i u svijetu ljudi i među biljkama ima dobrih i loših susjeda pa nije sve jedno koje ćete da uparite.
Na primer neke ukrasne, ljekovite i začinske biljke se siju sa povrćem i voćem da ih zaštite jer stvaraju fitonicidne materije koje su smrt za mnoge mikroorganizme, odbijaju štetočine i izazivače bolesti. A, i svojim mirisom maskiraju miris gajenih biljaka koje privlače insekte.

U fitonicidne biljke spadaju: neven, kadifica, dragoljub, borač, bosiljak, čubar, ren, mirođija, majčina dušica, žalfija, metvica, nana, lavanda, bela slačica, maslačak, đurđevak, kamilica, majoran, mlječika, carevac, bijeli i crni luk, celer?!?!

Neven (Calendula officinalis) i kadifica (Tagetus erecta i Tagetus patula) fitonicidima koje luči njihov koren odbijaju gliste nematode. Zato ih bi trebalo da se sade pored redova šargarepe i između ruža. Bijela slačica (Sinapis alba), takođe, suzbija nematode, dok celer odbija leptira kupusara. Dragoljub (Thopaelum majus) tjera biljne vaši, bijelu mušicu i leptira kupusara i zbog toga bi trebalo da se sije ispod voćaka napadnutih biljnim vašima i pored kupusnjača. Ako se ren posadi ispod trešnje spriječiće pojavu gljivične bolesti monilie, a oko krompira odbiće krompirovu zlaticu i uticaće da krtole budu zdrave i ukusne.
Lavanda (Lavandula angustitolia) i majoran (Majorana hortensis) sprečavaju pojavu lisnih vašiju i mrava, dok kamilica (Matricaria chamomilia) „liječi“ zemljiše oko metar u prečniku (sprečava pojavu se bijelog crva, a utiče i na biljke oko sebe). Nana (Menta piperita) odbija štetočine kupusa i lisne vaši, bosiljak (Ocimum basilicum) mirisom odbija lisne vaši, komarce i grinje, dok metvica (Mentha spicata), posađena između plavog patlidžana, štiti ovu biljku od krompirove zlatice. Borač (Borago officinalis) i mirođija (Anethum graveolens) odbijaju leptira kupusara a žalfija (Salvia officinalis), majčina dušica (Thymus vulgaris) i čubar (Satureja hortensis) pored njega i puževe golaće. Maslačak (Turadžacum officinalis) odbija gliste nematode dok crni luk posađen u redove sa šargarepom štiti od mrkvine muve i glista nematoda. Bijeli luk posađen između redova jagode utiče da plodovi ne obole od sive plesni, a posađen između redova šargarepe sprječava pojavu nematoda. Mlječika carevac (Euphorbia lathuris) i ricinus mirisom korena rasteruju krtice, voluharice i poljske miševe.
Kad god je moguće, u bašti bi trebalo da se gaje stare, domaće sorte voća, povrća i vinove loze koje daju kvalitetne plodove, kao i selekcionisane biotipove poludivljeg i divljeg voća i povrća jer je otpornije i bogato biološki aktivnim materijama.

KO S KIM

Celer mrzi krastavac

Bijeli luk – poželjni susjedi su jagode, krastavac, šargarepa, paradajz, voće a nepoželjni su pasulj, grašak i kupus.
Bosiljak – poželjni susjedi su pasulj i razne salate.
Boranija – poželjni susjedi su rotkvica, krastavac, salata, cvekla, celer, paradajz, spanać, tikvice, prokelj i rotkva a nepoželjni crni i bijeli luk, praziluk, vlašac i radič.
Celer – poželjni susjedi su pasulj, krastavac, kupus, praziluk, paradajz i spanać a nepoželjni krompir i celer (ne uspijeva dobro kao monokultura).
Cvekla – poželjni susedi su crni luk, salata, pasulj, luk vlašac dok je nepoželjan spanać.
Crni luk poželjni susedi su krastavci, paradajz, šargarepa, jagode, cvekla, kamilica i mirođija a nepoželjni pasulj, kupusnjače, grašak i praziluk.
Grašak – poželjni susedi su mirođija, šargarepa, kupus, keleraba, salata, rotkvica, rotkve i špargla a nepoželjni krompir, praziluk, crni i bijeli luk, pasulj i paradajz.
Kadifica – poželjni susjedi su kupusnjače, paradajz i celer.
Keleraba – poželjni susjedi su pasulj, grašak, krompir, praziluk, celer, rotkve, salata, spanać, paradajz, kukuruz a nepoželjnih nema.
Krastavac – poželjni susedi su pasulj, mirođija, bijeli i crni luk, kupus, ljetnja salata, celer i pasulj dok su nepoželjne rotkvice.
Krompir – poželjni susedi su pasulj, mirođija, bijeli i crni luk, kupus, ljetnja salata, celer i pasulj a nepoželjni su grašak, kupus, celer, paradajz, salate i tikve.
Luk vlašac – poželjni susedi su šargarepa, cvekla, jagoda a nepoželjni kupusnjače, pasulj, boranija, grašak i praziluk.
Mirođija – poželjni susjedi su voćke, rotkve i pasulj.
Neven – poželjni susjedi su šargarepa i crni luk.
Paradajz – poželjni susjedi su pasulj, šargarepa, crni luk, kupus, keleraba i salata, praziluk, peršun, celer, rotkvice, žalfija, nana, ruzmarin i kadifica dok su nepoželjni grašak, kupus, paradajz, salate i tikve.
Pasulj – poželjni susjedi su krastavac, bosiljak, kupus, keleraba, salata, rotkvice, celer, paradajz, repa, rabarbara i blitva a nepoželjni crni i bijeli luk kao i praziluk.
Peršun – poželjni susjedi su bele i crvene rotkve, paradajz, jagode dok je nepoželjna salata.
Praziluk – poželjni susjedi su jagode, šargarepa, kupus, keleraba, salata, celer, paradajz a nepoželjni crni luk, grašak i sve vrste jagoda.
Ren – poželjni susedi su krompir, mak i voćke.
Rotkve – poželjni susedi su pasulj, grašak, jagoda, šargarepa, kupus, keleraba, salata, peršun, spanać, paradajz, čubar, mirođija i boranija a nepoželjan je krastavac.
Salata – poželjni susjedi su pasulj, grašak, jagode, krastavac, kupus, keleraba, praziluk, rotkve, paradajz, crni luk i bosiljak dok je nepoželjan peršun.
Radič – poželjni susjedi su paradajz, šargarepa, salata, visoka boranija a nepoželjan je peršun.
Spanać – poželjni susedi su krompir, kupus, keleraba, rotkve, pasulj, paradajz a nepoželjna je cvekla.
Šargarepa – poželjni susedi su grašak, mirođija, crni luk, praziluk, rotkvice, neven i žalfija a neopoželjnih nema.
Sve vrste kupusa – poželjni susjedi su jagode, salata, krastavac, celer, praziluk, rotkve, spanać i paradajz dok su nepoželjni crni i bijeli luk, krompir, grašak i pasulj.
Tikvice i bundeve – poželjni susjedi su crni luk, visoka boranija dok nepoželjnih nema.
Žalfija – poželjni susjedi su paradajz i celer.

Pripremio Branko Čičić

Izvor:Bilje i zdravlje

About these ads

Još

VIDEO:Timescapes Timelapse: Mountain Light

Divni snimci zvjezdanog neba iznad Bijelih planina(Yosemite)...za … [Opširnije...]

Kako je malome ime

Kad je došlo vrijeme da dadnu ime svom prvorođencu, muž i žena su se … [Opširnije...]

Dobraa voda

Svaki naš organ, pa i kosti, sadrži manji ili veći postotak vode. Od … [Opširnije...]

VIDEO:Somewhere Over the Rainbow – Israel Kamakawiwo’Ole

Somewhere Over the Rainbow + What a Wonderful World. … [Opširnije...]

TV stetan za srce

Britanski kardiolozi tvrde da gledanje televizije ili sjedenje pred … [Opširnije...]

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s

Portal mozete pratiti na adresama: durmitor.com, durmitor.net, durmitorcg.com, destination-durmitor.org, odjek.com...Za bilo koji oblik saradnje(turistička promocija, razmjena linkova...) pišite na naš e-mail