Problemi sa spavanjem muče sve veći broj ljudi, a jedan od glavnih uzroka nesanice uglavnom je stresan način života. Svakodnevni pritisci na poslu i žongliranje između poslovnih i porodičnih obaveza samo doprinose tom problemu. Neispavanost može imati veze i s duševnim poremećajima, narušenim zdravstvenim stanjem i uzimanjem određenih lijekova. Brojna su istraživanja dokazala da premalo sna povećava rizik od bolesti srca i krvnih sudova, dovodi do povećanja tjelesne težine, a s vremenom i do depresije.
Naučnici kažu da nesanica povećava mogućnost pojave anksioznosti ili je znak da je osoba osobito sklona anksioznosti. Poremećaj spavanja zato je čest kod ljudi koji se bore s depresijom, anksioznošću i nekim drugim mentalnim problemima.
Noć s nedjelje na ponedjeljak daje najmanje izgleda za dobar, čvrst san, tvrde britanski naučnici koji su sproveli istraživanje na 3500 odraslih ljudi i otkrili da oko 60 posto njih najgore spava upravo tada. Više od četvrtine ispitanih izjavilo je da se u ponedjeljak ujutro, nakon loše prospavane noći, osjeća prilično loše.
S druge strane, ljudi se najbolje naspavaju na kraju radne nedjelje, u noći s petka na subotu, kada čak 80 posto ljudi spava ‘kao top’. Istraživanja pokazuju da loš san uzrokuje i dekoncentraciju na poslu, povećanu netrpeljivost prema nadređenima pa čak i dremuckanje na radnom mjestu.
Najbolji način borbe protiv nesanice je, naravno, odlazak na spavanje i ustajanje u isto vrijeme. Ovo biste pravilo trebali slijediti i vikendom, jer ćete tako najlakše regulisati navike spavanja i probleme s nesanicom.
Izbjegavajte duge razgovore mobilnim prije odlaska na spavanje. Naučnici sa Univerziteta Wayne State iz Detroita otkrili su da ljudi koji su izloženi manjoj količini radijacije koju emitiraju mobilni teže zaspu i manje vremena provode u dubokoj fazi sna.
Spustite roletne ili navucite tamne zavjese i pustite laganu, umirujuću muziku kako biste blokirali zvukove koji vam smetaju. Obične sijalice zamijenite onima žutim, jer djeluju smirujuće, a sobu dobro provjetrite.
Kada se zavučete među plahte, ne razmišljajte o tome što sve tog dana niste stigli napraviti – mislite na stvari koje vas čine sretnima i na kojima ste zahvalni. Istraživanja su pokazala da su ljudi koji razmišljaju na taj način optimističniji. Uostalom, odlazak na spavanje uz pozitivne misli pomoći će vam da čvršto zaspite.
Čitanje knjige, šolja kakaa ili toplog mlijeka sa medom ili kupka pomoći će vam da se riješite nakupljenog stresa i tako opušteni utonete u san. Prije odlaska na spavanje nemojte previše jesti i piti. Izbjegavajte kofein, alkohol i cigarete, ali i jako začinjenu (ljutu ili slanu) hranu i čokoladu. Preporučljivo je izbjegavati kofein i do osam sati prije odlaska u krevet.
Izvor(Tportal.hr)
DURMITOR.COM 
Leave a Reply