Kako biti bolji roditelj

Kako dobro komunicirati sa djetetom i disciplinovati ga, a pritom mu razviti
samo-poštovanje, kako upravljati porodičn sukobima, kako usaditi potrebne
vrline i podučiti potrebne vještine? Odgovore pronađite ovdje.

Šta znači biti dobar roditelj?

Želite li da Vam dijete bude bolje? Budite Vi bolji!
Svi želimo super djecu, a zapitate li se ikad kakvog roditelja žele Vaša djeca?
Ako želimo da nam djeca budu bolja, moramo i sami biti bolji roditelji.

Najbolji smo roditelji onda kada radimo na sebi, nastojimo poboljšati svoje roditeljske vještine i ispravljati neizbježne grješke. Svaki roditelj čini najbolje što zna i može u određenom trenutku. Recept za savršeno vaspitanje ne postoji, kao ni savršeni roditelji. Bez obzira kakvi smo, uvijek postoji mogućnost za usavršavanje i nikad nije kasno zapitati se:
“Kako mogu biti bolji roditelj?

Što znači biti dobar roditelj? Roditelj koji efikasno vaspitava i komunicira sa svojom djecom, a pritom razvija samopoštovanje djeteta te ostale važne vrline i vještine. Dobar roditelj bi trebao znati kako upravljati porodičnim sukobima i zaštiti dijete od zavisnosti i ostalih izazova.

Kako biti još bolji roditelj

Za majke	Za očeve
Nema te majke koja ne bi mogla biti bolja majka. U moru obaveza i izazova moguće je da ponekad zapostavimo svoju ulogu majke u korist uloge supruge, spremačice, kuvarice, radnice, kčerke svojoj majci, snahe itd. Vrijeme je da stavimo ulogu majke na vrh ako smo je zanemarili:	Nema tog oca koji ne bi mogao biti bolji otac. U moru obaveza i izazova moguće je da ponekad zapostavimo svoju ulogu oca u korist uloge supruga, majstora u kući, hranitelja porodice, sina svojim roditeljima, zeta, navijača itd. Vrijeme je da stavimo ulogu oca na vrh ako smo je zanemarili:

• pokazujte više ljubavi – da li dovoljno pokazujete svojoj djeci koliko ih volite? Nije isto voljeti i pokazati ljubav. Volite radi sebe, a pokazujete ljubav radi njih. Kad ste zadnji put rekli svojoj djeci da ih volite, uzeli ih u naručje, pomilovali ih i slično? Stvorite emocionalno toplo porodično okruženje tako da prihvaćate svoju djecu, pružate im podršku, razumijevanje, pažnju i brigu. Često im iskazujte svoju ljubav: riječima i djelom. Osmjehujte im se, budite prijateljski raspoloženi prema njima i uvijek uvažavajte njihove osjećaje.
• njegujte dobre bračne odnose – mnoge djetetove vrline i vještine se zasnivaju upravo na percipiranju odnosa među roditeljima. Biti bolja majka znači i biti bolja supruga. Biti bolji otac znači i biti bolji suprug. Ako je odnos između roditelja neprijateljski i hladan, u kojem su svađa, prigovaranje, omalovažavanje, kritikovanje, ucjenjivanje i predbacivanje dominantna ponašanja, teško da će dijete naučiti što je tolerancija, ljubav, prijateljstvo i partnerstvo. Zato radije podržavajte, ohrabrujte, hvalite, prihvaćajte, pregovarajte i slušajte.
• poboljšajte komunikaciju sa svojom djecom – ma koliko ona bila dobra, uvijek može biti bolja.
• pridobijte poštovanje svoje djece – to je jedan og glavnih uslova da Vam djeca ne zaglibe u nevolje
• ponekad zamijenite uloge – u određenim situacijama pitajte svoju djecu što bi oni učinili da su na Vašem mjestu. S mlađom djecom, slobodno se zaigrajte da su oni Vi, a Vi oni, pa da vide kako je to.
• precizirajte svoja očekivanja – ako treba, izradite knjižicu s preciznim majčinskim/očinskim zahtjevima za svoju djecu. Imaće veči učinak ako ju ušminkate sličicama i humorom. Djeca ne moraju znati tačno što očekujete sve od njih, pogotovo ako ste im to nabacivali zbrda-zdola ili prebacivali. Izradite zanimljivu listu šta očekujete od njih u školi, kod kuće, u gostima, u shoppingu itd. Neka im bude jasno zašto to očekujete i što oni imaju od toga.

• “Sve istine prolaze kroz tri faze. Prvo su ismijavane, zatim su agresivno napadnute i konačno su prihvaćene kao očigledne.” Arthur Schopenhauer

  uvedite zdravu prehranu – saznajte više o zdravoj prehrani kako biste svoju djecu zdravo prehranili i tako im osigurali bolje uslove za život. Na žalost u našoj kulturi vladaju razne predrasude o tome što je zdravo a što nije. Nedajte se navesti na to da što je bilo dobro za naše djedove i bake je dobro i za nas i našu djecu. Pratite nova otkrića i dostignuća te tako idite u korak s vremenom. Naši stari su oboljevali od bolesti od kojih ne moramo i mi obolijevati. Osim toga, danas je više stresa, više smoga, više zračenja i više napasti za vještačkom hranom i preparatima, pa prema tome trebamo drugačiju prehranu. Nova naučna tehnologija je otkrila da mnogo toga što smo učili i smatrali ispravnim nije tako. Prestanite nasjedati propagandi bogatih vlasnika prehrambene industrije i počnite živjeti u skladu sa svojim izvornom prirodom, za konačno zadovoljstvo vas samih i vaših potomaka.

provodite više vremena sa svojom djecom – to je namjera svim roditeljima, ali mnogima to ne uspjeva. Ako osvjestite važnost toga i upustite se u bolje organizovanje svog vremena, uspjećete. Mic po mic, par minuta više danas, desetak sjutra, pola sata više iduće nedjelje – nakupi se. Nije samo bitno kako provodite vrijeme zajedno, nego i koliko. Makar ih samo gledali na nekom takmičenju ili predstavi, znaće da ste bili tu za njih i moći će to cjeniti.
doručkujte zajedno – iako je to najvažniji obrok u danu, mnogi ga preskaču ili jedu na brzinu. Započnite dan sa svojom djecom kako treba – uz zdravu hranu, dnevno planiranje i zezanciju. Naučna istraživanja pokazuju da djeca koja uredno doručkuju imaju bolje ocjene i vladanje nego djeca koja ga preskaču. Kao roditelj koji sa svojom djecom lijepo doručkuje možete uticati na to. Pritom iskoristite to vrijeme da se povežete sa svojom djecom umjesto da čitate poštu ili novine.
ukazujte stalno na pozitivnu stranu svega – razvijajte pozitivne misli i osjećaje kod svoje djece tako da im ukazujete na dobre strane svega pa i onog što im se loše događa u životu. Na taj način će se razviti u osobe pune optimizma i dovoljno mudre da iz svake situacije izvuku samo najbolje.
priznajte kad ste krivi – ova vrsta komunikacije izgrađuje povjerenje i poštovanje. Pokazujući poniznost i pravednost učite svoju djecu ovim prijeko potrebnim vrlinama.
izgradite zahvalnost kao naviku – prvo kod sebe, a onda kod svoje djece. Biti zahvalan je jedna od ključnih vrlina na putu blagostanja. Provoditi vrijeme u zahvalnosti i za svaku najmanju blagodat u životu znači imati manje vremena za kukanje, ogovaranje i okrivljavanje – tri poroka koja krče put ka blagostanju. To je tajna onih koji, da tako kažemo žive na sunčanoj strani ulice. Zahvalnost stvara pozitivne vibracije, pozitivno razmišljanje & osjećanje, stimuliše hormon zadovoljstva seratonin i tako nas magnetizuje da zračimo i privlačimo pozitivnosti u svoj život. Budite dobra majka i nauučite ovo svoju djecu tako da i sami to praktikujete. Započnite i završite svoj dan zahvalnim mislima i riječima, i u svakoj nezahvalnoj situaciji pokušajte neći neku lekciju, neki dar, zbog kojeg možete biti zahvalni. Ako Vaša djeca budu to prakticikovala od malih nogu, stvorila od toga naviku i dio svog karaktera, nema kraja njihovim mogućnostima.
Ako ste u situaciji da vidite samo sve crno, podsjećamo Vas da milioni ljudi širom svijeta nemaju krov nad glavom, nemaju vid ili sluh ili noge ili ruke, nemaju za hljeb, milijuni nemaju koga da ih voli, milioni žive u ratnoj zoni i da ne nabrajamo, pa prema tome možete biti zahvalni što imate mir u zemlji, krov nad glavom, šta za jesti, nekog ko Vas voli, zdravlje kolko-tolko… Malo pomalo, s takvim pogledom na svijet, imaćete sve više i više razloga da budete zahvalni.

ne kritikujjte djecu nego njihovo ponašanje – na taj način omogučavate djetetu održati svoje dostojanstvo ukazujući na to da nije problem u njemu/njoj nego samo u njegovom/njenom ponašanju koje je lako promjeniti. Pokušajte što manje kritikovati a što više uticati na promjenu svojim uglednim primjerom.
postanite obožavatelj svoje djece – pokažite svojoj djeci kako ste njihov najveći “fan” (obožavatelj), umjesto da ih stalno kritikujete i podučavate. Ako su dobri u nekom sportu ili nekom umjetničkom izrižaju, ili nečem sasvim desetom, pružite im potpunu podršku, ohrabrujte ih ipokažite svoje oduševljenje postignutim.
ako su djeca postala zločestija nego inače, potrebno je uvesti strogoću. Mnogi roditelji griješe kad previše popuštaju djeci i dozvaljavaju im da zabušavaju i rade po svom. Kad-tad im se to obije o glavu kroz razmaženost, lijenost, nedisciplinu, prkos i slično. Biti bolja majka znači biti majka, a ne prijateljica. Biti bolji tata znači biti tata, a ne prijatelj. Uvedite nova pravila tako da im objasnite zašto su ona potrebna i dobra.
pronađite mjeru u kontroli svog djeteta – dobri roditelji čvrsto kontrolišu svoju djecu, postavljaju pred dijete određene zahtjeve i određuju pravila, jasno pokazujući ko je „glavni“ a potom nadziru njegovo ponašanje kako bi osigurali da se zadanih pravila dijete pridržava. Međutim, prečvrsta kontrola djetetovog ponašanja, bez mogućnosti slobodnog izbora, može dovesti do zavisnosti, nesamostalnosti, nepovjerenja u lični identitet i ideje, smanjenih ambicija i potisnutog neprijateljstva kod djeteta. S druge strane preblaga kontrola također nosi svoje mane. Da bi se dijete razvilo u uravnoteženu i zrelu ličnost, ono zahtijeva određen stepen slobode i slobodnog izbora ali i određenu strukturu s nizom postavljenih pravila ponašanja u društvenim odnosima.
odgajajte svoju djecu kod kuće – ulica, tuđi domovi i javna mjesta nisu mjesta na kojima ćete opominjati dijete, ili udarati kako bi ga naučili onome što ste trebali ranije i u okružju doma. Vikanje i vaspitanje djeteta na ulici govori više o roditelju nego o djetetu. Osim toga ne očekujte da vam vrtić, škole, bake i djedovi i drugi vaspitavaju vašu djecu. To je vaš posao i ako su vam djeca nevaspitana, to je vaša krivica a ne djetetova. Izaberite pravo vrijeme i mjesto za vaspitanje, i ne služite se izgovorima, jer na kraju krajeva, izgovori su samo izgovori i ništa drugo. Ne zavaravajte se i učinite i više nego što mislite da je u vašoj moći kako biste preuzeli odgovornost za ponašanje svog djeteta.

doskočite stresu – naučnici tvrde da 95% svih zdravstvenih problema, a time i svih drugih, uzrokuje stres. Dalje tvrde da stresno stanje nije posljedica spoljnih faktora nego unutarnjih, jer različiti ljudi reagiraju različito na iste stresne situacije, pa prema tome uzrok je u stavu, a ne u uslovima. Izbjegnite stresne situacije, preduhitrite ih prethodno se osnažujući –

budite dosljedni u vaspitanju – dijete roditelja čije ponašanje nije dosljedno (npr. u određenoj situaciji ga jednom kažnjavaju, a drugi put mu dopuštaju jer su umorni) ne znaju šta se smije, a što ne smije, što je ispravno, a što nije, zbunjeni su, nesigurni te sumnjaju u roditeljsku autentičnost.
čitajte savjete Životne škole.

Šest najvećih vaspitinh grešaka

Savršeni roditelji su noćna mora, kaže poznati porodični terapeut Jesper Juul, osnivač Family-lab International®. Pročitajte ovdje šest najvećih grešaka prilikom vaspitanja djece – i kako se s njima uhvatiti u koštac.

Zabluda 1: Roditelji moraju uvijek biti dosljedni
Istina je da roditelji moraju biti vjerodostojni. Ali za to se ne mora nužno biti dosljedan. Ono što je relevantno je da su roditelji dosljedniji što je više moguće. To znači da ono što oni rade je u skladu s njihovim vrijednostima. Danas je dosljednost vrlo često samo sinonim ili izgovor za kaznu. U nekim situacijama je bolje reagovati drugačije ili biti fleksibilan. Djeca se trebaju od malena naviknuti da svijet u kojem žive nije dosljedan i da je mnogo toga u njemu zbunjujuće. Ne treba glumiti neprirodnu dosljednost već objasniti zašto u nekim situacijama nešto dozvoljavate, a u nekima ne.

Zabluda 2: Nagrada je bolje nego kažnjavanje
Oboje – nagrađivanje i kažnjavanje potkopavaju autoritet roditelja stavljajući nešto drugo poviše sebe i time kao da govore: Nemojte to učiniti meni za ljubav, već zbog nagrade / kazne. Tako se vaspitavaju djeca koja čine što im se kaže, ali ne misle za sebe i ne čine to iz ljubavi. Tako će naučiti biti proračunati i sebični. Djeca trebaju od malena naučiti svoje odgovornosti, kako prema sebi tako i prema drugima, koje trebaju činiti prema savjesti i iz ljubavi, a ne zato što će za to nešto dobiti.

Zabluda 3: Uljudnost je važna
Molim, hvala, nema na čemu. Biti ljubazan i pristojan je prikladno u ophođenju s drugima: u autobusu, u prpdavnici, u ambulanti… No, između roditelja i djece, to nije prikladno: To depersonalizuje odnos, stvara udaljenost tamo gdje bi trebala prevladavati prisnost. Ali alternativa lijepom i pristojnom ponašanju nije nužno neljubaznost. U odnosu roditelj-dijete, radi se više o razvijanju porodičnog jezika, razvijanju prisnosti.

Zabluda 4: Roditelji moraju biti dobri uzori svojoj djeci
Roditelji su uzor. Tačka. Djeca se mogu vrlo dobro nositi s greškama svojih roditelja, pogotovo ako roditelji preuzmu odgovornost za svoje greške. Djecu zbunjuje kada im roditelji glume nešto što nisu, kad nisu autentični. To se osjeti. Bolje je biti čovjek sa svim svojim plusevima i minusima, i priznati svoje greške, nastojati ih ne ponavljati, sebe radi, ne zato da bi se djecu zavaravalo.

Zabluda 5: Djeca trebaju granice
Djeca trebaju poznavati ljude koji se drže svojih granica. Takvi znaju reči: “To ne želim.” Ili: “Sad je dosta. Želim pola sata biti sama.” Netočno je da djeca trebaju granice za svoj razvoj. Mnogi previše ograničavaju svoju djecu i uče ih pogrešno o tome šta je moguće a šta nije.

Zabluda 6: Otac i majka se ne smiju pred djecom ne slagati
Nema para, koji uvijek isto misli. Nemoguće je u svemu se uvijek slagati. Ipak, mnogi roditelji se opterečuju time, da se pred djecom moraju uvijek slagati, kako ne bi zbunili djecu. Ali time jako podcjenjuju svoju djecu: Djeca brzo uče da različiti ljudi imaju različite vrijednosti i granice. I važno je da to nauče.