Promijenite životne navike, čuvajte srce

Umiranje od bolesti srca značajno je izraženo među nešto mlađim osobama. Dokazano je da preventivne mjere mogu smanjiti kardiovaskularni morbiditet i mortalitet, a to je i jedini način da se ova savremena epidemija stavi pod kontrolu

„Jedan svijet, jedan dom, jedno srce“ – ovogodišnji je slogan pod kojim se širom planete obilježava Svjetski dan srca, kao opomena da su kardiovaskularne bolesti i dalje vodeći uzrok smrtnosti ljudi.

Uzroci manifestacija u vidu naprasne smrti, kao najtežeg oblika koronarne bolesti, infarkta miokarda, angine pectoris, popuštanja srčanog mišića i poremećaja ritma, još uvijek su nepoznanica najširem dijelu stanovništva, a posljedice su tragične i zbog iznenadne smrti ili nastale trajne invalidnosti i izgubljenih radnih dana. Ateroskleroza koronarnih arterija je glavni uzrok ishemijske bolesti srca, koja uglavnom pogađa ljude u punom naponu životne i radne aktivnosti, u dobi od 40 do 60 godina.

Dokazano je da preventivne mjere, kao što su promjena načina života, profilaktička upotreba ljekova u bolesnika sa koronarnom bolešću ili u osoba koje imaju povećane faktore rizika, mogu smanjiti kardiovaskularni morbiditet i mortalitet, a to je i jedini način da se ova savremena epidemija stavi pod kontrolu.

– Bolesti kardiovaskularnog sistema predstavljaju vodeći uzrok obolijevanja i umiranja u svijetu. S obzirom da u Crnoj Gori ne postoji registar za kardiovaskularne bolesti nemamo precizne podatke o prevalenciji (ukupan broj živih osoba koji boluje od neke bolesti) i incidenciji (broj novooboljelih u svakoj godini) pojedinih kardiovaskularnih bolesti – kaže za Pobjedu prof. dr Ljilja Gledović -Musić, kardiolog u Kliničkom centru Crne Gore i nacionalni predstavnik Crne Gore u SZO za kontrolu i prevenciju hroničnih nezaraznih bolesti.

Mortalitet od KVB u Crnoj Gori 54 odsto

Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije u 2008. godini, u svijetu je od bolesti sistema krvotoka umrlo 17,5 miliona ljudi, odnosno 30 odsto svih uzroka smrti. Kardiovaskularne bolesti su glavni uzrok mortaliteta i morbiditeta u Evropi, sa 4,35 miliona ljudi, od čega 2,3 miliona žene i dva miliona muškaraca, a 1,9 miliona u zemljama Evropske unije. U Evropi 48 odsto ljudi umire od kardiovaskularnih bolesti, a u zemljama EU 42 procenta.

– Prema podacima Instituta za javno zdravlje, u Crnoj Gori u 2008. godini mortalitet od kardiovaskularnih bolesti iznosio je 54 odsto, što je manje u odnosu na 2006. kada je mortalitet od ovih oboljenja bio 56,8 odsto. Od ukupnog broja osoba koje su umrle od ishemične bolesti srca čak 62,3 odsto je umrlo prije navršenih 75 godina života, a 28,4 odsto prije navršenih 65 godina života, što ukazuje da je umiranje od bolesti srca značajno izraženo među nešto mlađim osobama u poređenju sa cerebrovaskularnim bolestima – naglašava dr Gledović-Musić.

Visoko učešće kardiovaskularnih i malignih oboljenja u strukturi mortaliteta, prema njenim riječima, odslikava vrlo prisutno rizično ponašanje u populaciji, kao što je pušenje, alkoholizam, nepravilna ishrana, nedovoljna fizička aktivnost, ali i dejstvo faktora rizika iz spoljne sredine (zagađen vazduh, hrana, loši socio-ekonomski uslovi života).

– Globalizacija i urbanizacija prisutna u našoj državi povezana je i sa niskim primanjima, nezdravom ishranom koja je visokokalorična, sa puno zasićenih masti, soli i šećera. Urbana populacija se sve manje kreće zbog veoma brzog povećanja nivoa motorizovanog prevoza, širenja urbanih naselja i smanjenih mogućnosti za dnevnu fizičku aktivnost u kućnoj, profesionalnoj i školskoj sredini. S druge strane, statistički podaci o prirodnom kretanju stanovništva Crne Gore ukazuju da je izražena tendencija starenja populacije, kao posljedica migracije stanovništva, pada stope nataliteta, stope fertiliteta i prirodnog priraštaja. Populacija starija od 65. godine je u porastu za 3,8 procenata. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije za 2008. godinu, očekivana dužina života u Crnoj Gori je 73 godine i to za muškarce 71 i za žene 76 godina. Predviđanja su da bi odnos starijih, ekonomski neaktivnih ljudi, starijih od 65 godina i radno sposobnih mogao biti više nego dvostruk između 2005. i 2050. godine u Evropskoj uniji – ističe naša sagovornica.

Liječenje umjesto prevencije

Jedan od razloga velike zastupljenosti srčanih oboljenja je i taj što su zdravstvene usluge često orijentisane na liječenje, a ne na prevenciju.

– Na taj način se propuštaju prilike za prevenciju, rano otkrivanje i liječenje. Unapređenje zdravlja i prevencija kardiovaskularnih kao i uopšte hroničnih nezaraznih bolesti ima relativno mali udio u budžetu za zdravstveni sistem. Prema Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj prosječno 3 odsto ukupnih troškova za zdravstvo u zemljama OECD-a usmjereno je na programe prevencije i javnog zdravlja za cijelu populaciju, dok je najveći dio usmjeren na liječenje bolesnih. Pored ovoga, donarotske agencije i međunarodni napori za pomoć su uglavnom usmjereni na zarazne bolesti – upozorava dr Gledović- Musić.

Nema nacionalnog programa

U Crnoj Gori, do sada, nije uspostavljen nacionalni program prevencije i kontrole kardiovaskularnih bolesti koji bi uključio mjere primarne prevencije i ranog dijagnostikovanja oboljenja u opštoj populaciji, kao i među visokorizičnim populacijama (pušači, osobe sa povišenim krvnim pritiskom, osobe sa prekomjernom težinom, povišenim holesterolom i osobe koje boluju od dijabetes mellitusa, bubrežne slabosti). Naša sagovornica podsjeća da je u tom smislu prošle godine urađen pilot projekat pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja i Doma zdravlja u Danilovgradu, kada je izdata brošura „Zdravo srce“, u kojoj su na popularan način prikazane smjernice, zdravi stilovi života i kako prevenirati kardiovaskularne bolesti.

– Knjižica je štampana u većem broju primjeraka i uručena kao dodatak svim dnevnim novinama koje se štampaju u Crno Gori. Na taj način se pokušalo učiniti da što je moguće veći broj ljudi dobije osnovne instrukcije o prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Mislim da je ovaj projekat zaista imao dobar odgovor. Naši pacijenti su često dolazili u ambulante sa knjižicom u rukama i komentarom: „Zašto ovo ranije nijeste uradili, odlična je“ – kaže dr Gledović-Musić.

Kardiovaskularne bolesti žena

– Kardiovaskulne bolesti kod žena imaju neke specifičnosti. Prije svega, više žena umire od ovih bolesti (55%) u odnosu na muškarce ( 45%). Značajno niži rizik za obolijevanje od KVB kod žena u SCORE sistemu je zbog činjenice da žene razvijaju kardiovaskularne bolesti deset godina kasnije. One su u nepovoljnijem položaju u svim stadijumima evaluacije KVB zbog startifikacije faktora rizika, slabije procjene bola u grudima i terapijskog tretmana. Mortalitet od akutnog koronaronog sindroma i nakon revaskularizacije miokarda je češća kod žena.

Kardiološki pregledi se zakazuju po standardima

Direktorka Centra za kardiologiju u Kliničkom centru, prim. dr sci. Božidarka Knežević objašnjava za Pobjedu da se na prve preglede čeka najviše deset do 20 dana.

– Napominjem da ovi pacijenti dolaze u najvećem broju slučajeva bez ikakvih dopunskih pretraga, bez krvne slike, rtg pluća. Na kontrolne preglede koje zakazuje ordinirajući kardiolog se čeka prema nahođenju kardiologa, to nije čekanje nego je kontrolni pregled. Ja znam da bi pacijenti voljeli da se češće pregledaju, ali to nije predviđeno po standardima kardiološke prakse. Pogoršanje kardioloških bolesti je nepredvidivo, a u tome pacijenti takođe često učestvuju, ne uzimajući pravilno ljekove, ne pridržavajući se dijete i propisane fizičke aktivnosti. Ipak, kada do pogoršanja dođe pacijenti se mogu javiti kao hitan slučaj u Zavod za hitnu medicinsku pomoć i Urgentni blok. U tim okolnostima pacijentu će se pružiti hitna medicinska usluga, ponovo dati savjet od strane interniste koji dežura u Urgentnom bloku ili po potrebi kardiologa koji je konsultant, a u ekstremno težim slučajevima će ga hospitalizovati – ističe direktorka Centra za kardiologiju.

Sa prevencijom početi rano

Temelji zdravlja odraslih se postavljaju rano u životu, čak prije rođenja i dobar početak života je fundamentalan za kasniji razvoj.

– Dobre navike vezane za zdravlje, kao što je umjerena ishrana, vježbanje i nepušenje se uče rano u životu. U našim osnovnim školama je uveden predmet Zdravi stilovi života, što je veliki iskorak i sigurno dobra osnova i uvod za stvaranje zdrave nacije i zdravih generacija. Potrebno je uključiti osnove prevencije bolesti u planove obrazovanja u školama i na fakultetima, organizovati edukativne tribine u preduzećima uz pomoć zdravstvenih profesionalaca. Ali i poboljšati djelovanje široke zajednice u tom pravcu, poput sredstava javnog informisanja, nevladinih organizacija, estradnih umjetnika, političara, biznismena – smatra dr Gledović-Musić.

Piše Tanja Boljević

Izvor:Pobjeda

Kanal MOST-a

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: