Organska poljoprivreda – biofarming

Organska poljoprivreda (ekološka, biološka, biofarming) kao dio održivog razvoja ima za cilj da proizvede dovoljno zdrave hrane, uz domaćinsko korišćenje prirodnih resursa i očuvanje stanja životne sredine. Ona se temelji na ravnoteži i skladu između svih učesnika u proizvodnji hrane – čovjeka, životinje, biljke i zemljišta.

Zasnivanjem i primjenom koncepta održivog razvoja obezbjeđuju se, takođe, dugoročne i stabilne osnove da se u poljoprivredi racionalno koriste neobnovljivi resursi i da se podstiče prošireno obnavljanje i zaštita obnovljivih prirodnih resursa u funkciji rasta visoko produktivne poljoprivredne proizvodnje i zaštite globalne životne sredine.

Organska poljoprivreda je održiva, prirodna alternativa za intenziviranje proizvodnih metoda. Koristi tradicionalne metode obrade i održavanja zemljišta i kontrole korova, štetočina i oboljenja. Organska proizvodnja se bazira na modernom naučnom shvatanju ekologije i poljoprivrede i u potpunosti podržava i prati tehnološki razvoj i mehanizaciju. Genetički inženjering je inovativna tehnologija čiji je cilj poboljšanje osobina živih organizama prekrajanjem njihovog genoma i unošenjem u njega stranih gena.

Prema opšte prihvaćenoj definiciji razvoj je održiv ako prirodni ekosistemi služe kao resursi stalnog rasta proizvodnje i potrošnje, a dolazećim generacijama ostaju nesmanjenog kvaliteta i iskoristivosti. Primjenom takvog složenog razvojnog predloška može se postupno ukloniti postojeći globalni nesklad čoveka i prirode.

Jedan od globalnih problema čovjječanstva je obezbeđivanje dovoljnih količina zdravstveno ispravne i kvalitetne hrane za progres  stanovnika na planeti. Ovaj problem se na različite načine rješava širom svijeta. Osnovni pravci održivosti proizvodnje i potrošnje treba da budu utemeljiti na ekološki održivim standardima ugrađenim u politike na globanom.

Osnovni zadatak poljoprivredne proizvodnje je da obezbijedi dovoljne količine hrane i sirovina organskog porijekla za postojeću ljudsku populaciju. Pravdajući se tim zadatkom, s naročitim osvrtom na stalnu potrebu povišenja produktivnosti proizvodnje, počele su se razvijati poljoprivredne tehnike zasnovane, prije svega, na vještački sintetizovanim materijama (mineralna đubriva, pesticidi, stimulatori rasta, hormoni i sl.), teškim poljoprivrednim mašinama, genetski modifikovanim organizmima i velikoj zavisnosti proizvodnje od inputa čije je porijeklo van farmi na kojima se odvija proizvodnja hrane. Nove tehnologije su doprinijele da se prinosi značajno uvećaju, u nekim slučajevima čak i učetvorostruče. Međutim, u 2000.g. proizvedeno je žitarica dovoljno da ishrani 8 milijardi ljudi (trenutno na našoj planeti živi oko 6 milijardi), a ipak je bilo oko 790 miliona gladnih, jer tako “napredne” tehnologije proizvodnje, zbog veoma skupih inputa, nisu dostupne onima koji su još uvijek gladni. U isto vrijjeme u razvijenim zemljama se pojavljuju viškovi proizvoda i proizvođačima se plaćaju premije ukoliko odluče da ne proizvode poljoprivredne proizvode u određenom periodu ili se gotovi proizvodi uništavaju kako ne bi došlo do pada cijena proizvoda. S druge strane, nekontrolisana primjena agrohemikalija, intenzivna primjena teške poljoprivredne mehanizacije u obradi zemljišta, kao i narušavanje prirodnih procesa, doveli su do značajnog narušavanja životne sredine. Kao reakcija na sve izraženiju ekološku degradaciju, pogoršanje kvaliteta hrane i sve većeg ugrožavanja zdravlja ljudske populacije, razvila se organska (alternativna, ekološka, biološka) poljoprivreda. Ona podrazumijeva da se ide u pravcu usklađivanja razvoja sa potrebama tržišta i očuvanja životne sredine i za smanjenjem kvantiteta na račun kvaliteta hrane, pri čemu je neophodno smanjiti upotrebu agrohemikalija, a favorizovati poljoprivredne tehnike koje optimalno koriste prirodne resurse (recikliranje biomase i energije) i minimiziraju proizvodnju otpadnih materija.

Danas se shvata da saradnja sa prirodom umjesto njenog uništavanja daje puno bolje rezultate. Organska poljoprivreda uklapa se u koncept održivog razvoja, jer čitavim nizom mjera koje obuhvataju ukupno upravljanje, teže ekološki čistoj, isplativoj, etički prihvatljivoj i socijalno pravednoj poljoprivrdenoj proizvodnji.

Organska poljoprivreda (ekološka, biološka, biofarming) kao dio održivog razvoja ima za cilj da proizvede dovoljno zdrave hrane, uz domaćinsko korišćenje prirodnih resursa i očuvanje stanja životne sredine. Ona se temelji na ravnoteži i skladu između svih učesnika u proizvodnji hrane – čovjeka, životinje, biljke i zemljišta. Zasnivanjem i primjenom koncepta održivog razvoja obezbjeđuju se, takođe, dugoročne i stabilne osnove da se u poljoprivredi racionalno koriste neobnovljivi resursi i da se podstiče prošireno obnavljanje i zaštita obnovljivih prirodnih resursa u funkciji rasta visoko produktivne poljoprivredne proizvodnje i zaštite globalne životne sredine. Na ovim osnovama je moguće pokrenuti trajnije inicijative i mogućnost za unapređenje i širenje proizvodnje agrarnih proizvoda sa biološki kvalitetnim obilježjima.

Osnovni cilj organske poljoprivrede je proizvodnja hrane visokog kvaliteta, razvoj održive poljoprivrede uz očuvanje ekosistema, održavanje i povećanje plodnosti zemljišta preko uzgoja mahunarki, primjene biljnog i stajskog đubriva ili biljaka sa dubokim korjenom u višegodišnjem plodoredu i dodavanje kompostirane ili nekompostirane organske materije u zemljište. Podrazumijeva se maksimalno korištenje obnovljivih izvora energije, održavanje genetske raznovrsnosti agro i ekosistema i zaštite životne sredine, smanjenje svih oblika zagađivanja koji mogu da budu posledica poljoprivredne proizvodnje kako bi se stvorili uslovi za zadovoljenje osnovnih životnih potreba poljoprivrednih proizvođača, sticanje odgovarajuće dobiti i zadovoljenja sopstvenim radom.

Osnovna je svrha organske proizvodnje zaštita zdravlja i života ljudi, zaštita prirode i okoline i zaštita potrošača.

Principi biofarminga

Organska poljoprivreda je održiva, prirodna alternativa za intenziviranje proizvodnih metoda. Koristi tradicionalne metode obrade i održavanja zemljišta i kontrole korova, štetočina i oboljenja i bazira se na modernom naučnom shvatanju ekologije i poljoprivrede i u potpunosti podržava i prati tehnološki razvoj i mehanizaciju.

Principima dobre poljoprivrede definiše se način rada i proizvodnje za svaki proizvodni sistem i poštuju se specifičnosti datog agro-ekosistema.

Osnovne karakteristike organske proizvodnje

Upotreba sintetičkih hemijskih supstanci treba da se izbjegava, te nema hemijske kontrole korova, štetočina i oboljenja.

Reciklirinje hranljivih materija kroz kompost i upravljano đubrenje.

Održavanje zdravog zemljišta.

Dugoročna produktivnost tla i drugih dijelova poljoprivrednog sistema bi trebala biti očuvana i povećana npr. vrši se zamjena useva i rast mahuna (graška i porodice pasulja) da bi se sakupio azot iz vazduha za hranjenje zemljišta.

Biološka raznovrsnost poljoprivredne okoline treba da bude zaštićena i razvijena

Upotreba fosilnih goriva i drugih neobnovljivih izvora treba da bude minimizirana

Farmer bi trebao da ima razuman prihod, sigurnu radnu okolinu i priliku da osjeti zadovoljstvo u svom radu

Organska hrana bi trebala biti dostupna potrošačima po razumnoj cijeni.

Zamjena usjeva i recikliranje poljoprivrednih odpadaka su osnova napretka usjeva. Takve metode su korišćene hiljadama godina sve do sredine 20-og veka.

Humani tretman stoke; stoka treba da dobija veoma visok standard života: slobodu da se kreće okolo, socijalizuje i ide u prirodu, hrani se organskom hranom odgovarajućom za njene potrebe, dobije udoban, prostran prostor za odmor, dobije lijekove samo kada je potrebno. Životinje sa farme bi trebale biti uzgajane na način koji promoviše zdravlje i dignitet. Posebno bi trebalo dati životinjama priliku da izražavaju svoje prirodno ponašanje.

Organski proizvođači uslovno koriste veoma mali broj organski odobrenih pesticida, a pojedini od njih zahtevaju specijalnu dozvolu za upotrebu. Ni jedno hemijsko sredstvo protiv korova se ne koristi u organskoj proizvodnji.

U organskoj proizvodnji koriste se vitalne vrste i rase životinja koje su adaptirane na lokalne uslove odgajivanja i otporne na bolesti. Vrste i rase životinja se odabiraju kako bi se izbegle specifične bolesti ili zdravstveni problemi karakteristični za vrste i rase koje se koriste u intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Prednost pri izboru se daje domaćim rasama.

U organskoj prolzvodnji sistem uzgoja se zasniva na održivosti, očuvanju vodenog ambijenta i okolnog ekosistema, što se postiže primjenom odgajivačkih metoda koje podstiču i povećavaju biološke cikluse u proizvodnji uključivanjem mikroorganizama, biljki i životinja, upotrebom sastojaka hrane koji su biološkog porijekla, korišćenjem širokog raspona metoda kontrole bolesti riba i drugih vodenih životinjskih vrsta, izbjegavanjem upotrebe veštačkih đubriva i hemoterapijskih sredstava i formiranjem polikuiture gde god je to moguće.

Triploidni i genetski modifikovani organizmi, kao i vrste i rase dobijene genetskim inženjeringom ne koriste se u organskoj proizvodnji.

Organska proizvodna jedinica nalazi se na dovoljnoj udaljenosti od izvora zagađenja.

Prednosti biofarminga

Ekološka poljoprivreda maksimalno smanjuje upotrebu hemijskih vještačkih đubriva, pesticida i zaštitnih sredstava, omogućujući time djelovanje snažnih prirodnih zakona koji povećavaju prirast i otpornost na bolesti

Organski gajena hrana deluje pozitivno na zdravlje sadašnjih i budućih generacija

Biofarming doprinosi očuvanju prirodne sredine, čistoći vode, zemljišta i vazduha, očuvanju biodiverziteta, energetskoj efikasnosti.

U sistemima organske proizvodnje obrada zemljišta minimizira eroziju korištenjem pokrovnih usjeva i zelenišnog đubrenja. Serije eksperimenata upoređivanja kvaliteta zemljišta pod organskom i ne-organskom proizvodnjom u SAD pokazuju da će sav površinski sloj zemljišta u reonima sa savremenom proizvodnjom biti izgubljen za 50-100 godina ukoliko se obrada tog sloja zemljišta ne poboljša.

Biofarming posjeduje potpuno ekonomsko opravdanje izraženo u višoj cijeni proizvoda na tržištu ; Prirodna bogatstva, kojima neki kraj obiluje, šumski plodovi, ljekovito bilje, organski gajena hrana i autentični tradicionalni proizvodi sačinjeni od nje, lako nalaze tržište. S druge strane konvencionalna poljoprivreda nije profitabilna djelatnost jer proizvodi nemaju prepoznatljiv kvalitet i porijeklo, dokazan je njihov nepovoljan uticaj na zdravlje ljudi i nisu atraktivni na domaćem i svjetskom tržištu.

Izvor:wellnessadria

Još

Žene i stres

Radim dva posla puno radno vrijeme – šef sam centra za podršku … [Opširnije...]

Dobrota u davanju stvara ljubav.

Njemački pjesnik Rilke boravio je neko vrijeme u Parizu. Idući na … [Opširnije...]

DURMITOR( UNESCO World Heritage )

Šta čovjek da kaže za nekadašnje odmaralište bogova. A bogovi, oni na … [Opširnije...]

Saznajte koje su najveće greške u vrtlarstvu i kako na ekološki način da proizvedete svoju hranu i cvijeće

Izbjegnite najveće greške prilikom uređenja svoje zelene oaze. Vrtovi … [Opširnije...]

Bezumno je…

Mrzjeti sve ruže jer si se ogrebao na jedan trn... … [Opširnije...]

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

Portal mozete pratiti na adresama: durmitor.com, durmitor.net, durmitorcg.com, destination-durmitor.org, odjek.com...Za bilo koji oblik saradnje(turistička promocija, razmjena linkova...) pišite na naš e-mail
E-mail