Američke organske bašte – zdravlje iz prirode

SIJETL – Bujno i zeleno, tako ukratko opisuje Džejn Vitmer svoju baštu kraj kuće u Sijetlu, u državi Vašington. Kako su lijepi zasadi povrća u baštenskim lejama i divlji ružičasti cvjetovi u zelenom travnjaku pred kućom, uživa Džejn koja se opredijelila da organski uzgaja povrće i održava zelenilo oko svoje kuće. Tako je bolje za moje zdravlje, za moju porodicu, čak i za kućne ljubimce, objašnjava ona u razgovoru sa novinarom agencije Asošieted pres. Širom SAD raste broj ljudi koji su se opredijelili za organske bašte i više ne koriste vještačka đubriva i druge hemikalije za zaštitu biljaka. Znaju da je tako bolje za zdravlje i za samu prirodnu sredinu koja će, ako se o njoj pravilno brinemo, višestruko uzvratiti dobrim.
U SAD postoji Nacionalna asocijacija baštovana u kojoj je 2008. bilo oko 12 miliona vlasnika privatnih kuća i imanja, koji se isključivo bave organskim tretmanom okoline. Broj članova u asocijaciji se višestruko uvećao u odnosu na 2004. kada ih je bilo oko pet miliona, naveo je AP. Brus Baterfild, direktor u asocijaciji za istraživanje tržišta, ubeđen je da će nadalje rasti broj ljudi koji će se opredijeliti za organske bašte, kao i da će sve više biti krajnjih korisnika proizvoda tretiranih organski. Cijena će biti malo veća u odnosu na proizvode tretirane hemijski, ali dobrobit organskih proizvoda se ne može cijentiti novcem, tvrdi Lens Letem, direktor u asocjaciji za odnose sa javnošću.

Emili Bišton, konsultant i dizajner za bašte u Sijetlu, svuda ističe ideju vodilju o “zelenoj baštenskoj svjetlosti”. To je magija prirode, smatra ona. Emili nije protiv korova u baštama i cvjetnim lejama, jer “korov može da odredi dijagnozu ako nešto ne valja u vašim baštama”, kaže ona precizirajući da određene vrste korova rastu na kisjelim, ili masnim, ili posnim zemljištima, a takođe, mogu da šalju poruku kako je “baš sve u redu”. Majka priroda je najveća dijagnostičarka i sama je fabrika potrebnog đubriva za određene zemljane površine, tvrdi ona, zalažući se da svako uradi stručnu analizu tla i dobije mišsljenje i savjete koji će biti od koristi. Dobro zemljište je prvi korak ka zdravim baštama, bile one organske ili ne. To je, zapravo, prvi korak ka zdravlju, kaže ona. Važna je i analiza “provjetrenosti” terena bašte ili parka ispred kuće, prosječna godišnja osunčanost, ili kišovitost predjela u kome se živi i drži organska bašta. Za zdravlje iz bašte je potrebno 50 odsto solidnog tla i po 25 odsto vode i klimatskih uslova, a zdravo sjeme će samo bujati, ističe dizajnerka organskih bašti.

Organske bašte i organska hrana su bez upotrebe pesticida i ostalih hemikalija, uz korišćenje prirodnog đubriva, odnosno komposta. Namirnice dobijene na ovaj način su najzdravije, jer sve mora biti u skladu sa prirodom i njenim zakonima. I problemi sa štetočinama se rešavaju prirodnim putem – postavljanjem zamki i mamaca, ili korišćenjem životinjskih vrsta koje su prirodni neprijatelji konkretnih štetočina. Stručnjaci tvrde da korišćenje organske hrane smanjuje na minimum nivo toksina u organizmu, koji inače povećavaju rizik od raznih bolesti, najviše kancera i nervnih oboljenja.