Budući da čak 75 posto Grka ima višak kilograma, a polovina Španaca, Portugalaca i Italijana pati od debljine prirodno je zapitati se gdje su te koristi mediteranske prehrane.
Povoljni učinci mediteranske prehrane na krvne sudove, prevenciju hroničnih bolesti i vitkost dokumentovani su u nizu medicinskih istraživanja pa i onih Harvard School of Public Health, piše Huffpost.
Sredinom 20.-og vijeka istraživanje sprovedeno na Kritu, Grčkoj i jugu Italije pokazalo je da u ovim zemljama ima najmanje hroničnih bolesti na svijetu, te da je očekivani životni vijek odraslih među najvećima u svijetu. Ovo je bilo posebno iznenađujuće jer medicinska briga u regiji uopste nije bila na zavidnom nivou.
Dr. Ancel Keys zbog toga je sproveo veću studiju o prehrambenim navikama 12.700 sredovječnih muškaraca u SAD-u, Finskoj, Holandiji, a zatim i na području tadašnje Jugoslavije ( Hrvatske i Crne Gore), Italiji, Japanu i Grčkoj. Najzdraviji muškarci su bili oni koji su jeli puno voća, povrća, žitarica, pasulja i ribe i živjeli su na području Mediterana, i to najviše na Kritu.
To i istraživanja koja su slijedila uvjerila su svijet da mediteranska prehrana suzbija hronične bolesti i produžuje životni vijek.
Otkud onda tako veliki broj debelih Mediteranaca u 21. vijeku? Sad se ispostavilo da mediteranska prehrana ne zavisi samo o vrsti namirnica nego i načinu na koji su one uzgojene. Osim toga vrlo su bitne vrijednosti, navike, međuljudski odnosi i, naravno, količina pojedene hrane.
Mediteranska prehrana bez mediteranskog načina života jednostavno nema tako dobro djelovanje. Starije generacije Mediteranaca bile su fizički aktivnije, više su se bavili poljoprivredom i drugim fizičkim poslovima, više su plesali, bavili se sportom i obavljali poslove u domacinstvu. Njihova dnevna rutina bila je prepuna fizički napornih zadataka.
Neki bitni elementi mediteranskog stila života koji suzbija bolesti i produžuje život:
• Obroci su dio društvenog života i porodicne rutine, ljudi ne bi smjeli jesti sami
• Dok se jede čovjek treba biti opušten, osjećati se ugodno i ohrabren zbog dobrog društva
• Obroci uključuju povrće, voće, orašaste plodove i žitarice punog zrna
• Maslinovo ulje je temeljna i najzastupljenija mast
• Mliječni proizvodi, riba i perad se konzumiraju skromno, a povremeno se jede i crveno meso
• Jaja se jedu najviše četiri puta nedjeljno
• Vino se pije u društvu prijatelja i porodice, konzumira se umjereno i uz jelo
Nažalost velik broj Mediteranaca, i po sastavu obroka, i po stilu konzumacije, sve više oponaša fast food nacin ishrane. Hrana se tretira tek kao pogonsko gorivo ili zamjena za društvo.
Izvor:Net.hr
DURMITOR.COM 
Leave a comment