Razvojna sansa: vjerski turizam u Crnoj Gori

VELIKO POŠTOVANjE SVETOG VASILIJA učinilo je manastir Ostrog jednim od najposjećenijih svetilišta na slovenskom jugu. Povezivanje sa manastirom Ždrebaonik davnašnja želja. Domaći i strani putopisci impresionirani crnogorskim sakralnim građevinama

Od davnina manastiri su predstavljali značajna hodočasnička mjesta, njihove relikvije privlačile su veliki broj vjernika sa svih meridijana. Među njima najveća crnogorska pravoslavna svetinja, manastir Ostrog, smješten ustijenama Ostroških greda kao da bdi nad svim bogomoljama, vjekovima šalje poruke mira i ljubavi prema nebu i zemlji. Sa tog mjesta običan smrtnik odmara oči na pitomoj Bjelopavlićkoj ravnici i Zeti, zelenoj ljepotici među rijekama.
Osnivač manastira je mitropolit zahumski Vasilije Jovanović, koji se u današnjem Ostrogu nastanio 1656. godine, mada se 45 godina ranije u starijim zapisima pominje ime igumana Isaia koga su Turci ubili i spalili na Planinici. Na prostoru Gornjeg manastira, svojevremeno, kako kažu stare knjige, živjeli i monasi. Gornji manastir se nalazi na 900 metara nadmorske visine i naslonjen je na visoku stijenu, a jednim dijelom je uvučen u prirodna udubljenja. Sastoji se od dvije crkvice pećinskog tipa i one predstavljaju glavnu spomeničku vrijednost duhovne kulture. Donja je posvećena vavedenju presvete Bogorodice, a gornja časnom krstu. Živopisane su 1667. godine. Sveti Vasilije Ostroški se upokojio 12. maja 1671. godine i njegove mošti počivaju u ćivotu u Donjoj crkvi. Divne freske na njihovim zidovima najvjerovatnije potiču iz 17. vijeka
Donji manastir je formiran na mjestu nekadašnjeg sela Kosjeradića, na 800 metara nadmorske visine. Prvobitno je tu postojala crkva posvećena svetom Georgiju, ali budući da je tektonskim poremećajima destabilizovan teren na kome se nalazila, obnavljana je više puta i dograđivana. Godine 1824, nedaleko od te crkve podignuta je današnja, trudom arhimandrita Josifa Pavićevića i prilozima pobožnih hrišćana. Crkva je posvećena Svetoj trojici.



Prema podacima koje smo dobili od kustosa Zavičajnog muzeja u Danilovgradu Pera Radonjića, još od 1678. godine Sveti Vasilije Ostroški počeo je da se praznuje na dan kada se upokojio. To je 29. april po starom, odnosno 12. maj po novom kalendaru. U Ostrogu se čuvaju i svete ruke dječaka Stanka iz sela Podvraća, koji je pogubljen od Turaka 1714. godine kada je vojska pod komandom vezira Ćuprilića poharala ove krajeve. Svetitelj je nekoliko puta prenošen i sklanjan pred naletom turske vojske. Kada je Numan paša Ćuprilić 1714. godine napao Crnu Goru, zapamćeno je da su kaluđeri zakopali svetitelja kod rijeke Zete niže mjesta Vražegrnci. Rijeka je preplavila njegovo počivalište, da bi nakon godine dana neoštećene mošti ponovo bile vraćene u Ostrog. Svetitelj je pred opasnostima prenošen i 1852, 1877. i 1942. godine. Odmah po uspostavljanju kulta Svetog Vasilija počela su i poklonička putovanja vjernika iz udaljenih krajeva u manastir Ostrog. Potvrdu o tome čuva stara knjiga priložnika pod nazivom “Opšti list” iz 18. vijeka. Na osnovu toga je i čuveni naučnik Sreten Petković zapisao: “Kada su mošti nađene cijele, one su prenijete u manastir Ostrog i tada je počelo okupljanje poklonika iz okolnih krajeva, a Vasilije Ostroški postao je najproslavljeniji svetac”. Narod se svetitelju upućivao grupno i istorija je zapamtila utvrđene pravce pokloničkih putovanja, dok su hodočasnici išli pješke. Bokelji su do manastira dolazili preko Krivošija, Grahova i Nikšića, a vraćali se preko Orje Luke prolazeći kroz Zagarače, Velestovo, Čevo, Bjelice, Ćekliće i Njeguše. Odmah po proglašenju Vasilija za sveca utvrđeni su i narodni saboriu Ostrogu i to Trojičindan, Petrovdan , Ilindan, Velika gospojina i praznik Svetog Vasilija. Poznati putopisci iz naših i stranih zemalja ostavili su u svojim zapisima sjajne impresije o tim saborima, naročito o onom o Duhovima ili trojičindanskom saboru. Tako, na primjer, engleski putopisac Denigon zapisao je 1865. godine da Ostrog o Duhovima posjeti i oko 20.000 poklonika. Veliko poštovanje ostroškog svetitelja učinilo je ovaj manastir jednim od najposjećenijih svetilišta na slovenskom jugu.
Ostrog je odigrao u istoriji i značajnu ulogu u čuvanju vjere i nacionalne misli, naročito u toku ropstva pod Turcima. Sam svetitelj je ostavio u nasleđe takvu tradiciju. On je u Ostrogu dočekivao i primao četovođe. Umanastiru se čuvala sve do 1853. godine i jedna puška, takozvana “šiba” Baja Pivljanina. Tu tradiciju su nastavili i kasniji nastojatelji i monasi iz Ostroga, a u prvoj polovini 19. vijeka manastir je bio centar pokreta i borbe protiv Turaka. U Ostrogu se narod mogao i opismenjavati. Iz 1712. godine datira jedan zapis kao potvrda da se u Ostrogu školovalo za sveštenika. Takođe, stari zapisi kažu i o školi koju je 1820. godine pokrenuo iguman Josif Pavićević.
Putopisci su bili impresionirani manastirom i o tome su ostavili brojna svjedočanstva. Tako je Napoleonov pukovnik i francuski komandant Viala de Somijer posjetio 1810. godine Crnu Goru i o njoj objavio u Parizu deset godina kasnije knjigu “Istorijski i politički put u Crnu Goru”. U njegovom djelu više stranica posvećeno je manastiru Ostrog.

Kilometri vjere i nade

Ideja stara preko šest decenija o izgradnji puta koji će povezivati dvije pravoslavne svetinje, manastir Ždrebaonik i manastir Ostrog, počela je da se ostvaruje 1999. godine. Koliki značaj za ovu sredinu ima pomenuta dionica dovoljno govori podatak inženjera Blagote Radovića zapisan u izvještaju o privrednim prilikama u Zetskoj banovini i radu trgovinske, industrijske i zanatske komore od 24. marta 1935. godine, u kom se među prioritetima, između ostalih, ističe i ovaj put. Radovi na trasi počinjali su u više navrata 1937. odnosno 38. godine, kada je izgrađeno oko četiri kilometra od manastira Ostrog do Kupinova.
Konačno, da bi poduhvat uspio trebalo je usaglasiti imovinsko-pravne odnose, uraditi projektnu dokumentaciju i obezbijediti finansijska sredstva. Iako trasa jednim dijelom prolazi kroz obradivu zemlju, dijeli imanja, voćnjake i vinograde, mještani su imali veliko razumijevanje i uglavnom na isti način komentarisali “da štete ne mogu biti tolike koliki je značaj puta za čitav ovaj kraj, Danilovgrad i Crnu Goru uopšte. Radnici nikšićkih “Boksita” zasukali su rukave i krenuli u proboj prije sedam godina. Sredstva za izgradnju obezbjeđivali su a i sada to čine, Vlada Republike Crne Gore, Direkcija za javne radove, lokalna uprava i građani. U minulom periodu završeno je šest od predviđenih devet kilometara puta, a prije nekoliko dana radovi su nastavljeni na najtežoj dionici ove saobraćajnice, u mjestu Vinići. Prvog jula trasu su obišli i potpredsjednik Vlade RCG Dragan Đurović i predsjednik opštine Milorad Vuletić sa saradnicima. Predstoji probijanje oko 2.850 metara na izuzetno teškom i nepristupačnom terenu, jer se radi o petoj i šestoj kategoriji zemljišta. No, i pored otežavajućih okolnosti i ukoliko to dozvole vremenski uslovi, radnici “Boksita” su uvjereni da će mašine do Podvraća stići najkasnije za četiri mjeseca. Kada budu završeni i posljednji metri, Danilovgrad će imati mnogo bolje uslove za uspješno bavljenje vjerskim turizmom i valorizaciju prirodnih resursa. Mještani sela Vinići, Podvraće, Kupinovo, Bare Šumanovića, Pavkovići i druga koja gravitiraju ovoj saobraćajnici imaće više motiva da se posvete poljoprivrednoj proizvodnji. Čitavom kraju pruža se nova šansa za razvoj i afirmaciju sela i povratak mlađe populacije.

Manastir Ždrebaonik

U vrijeme Stefana Nemanjića, tačnije 1252. godine, na mjestu današnjeg manastira podignuta je crkva posvećena svetom Arhanđelu Mihailu i bila je metoh manastira Morača. Obnovili su je Bjelopavlići 1818. godine, poslije niza pustošenja ovog kraja. Polovinom 19. vijeka sagrađen je dvospratni konak u kome je 1870. godine radila prva obrazovna ustanova, a pet godina kasnije i prva poljoprivredna škola. Sadašnji izgled crkve je djelo protojereja stavrofora Srdana Popovića, upravitelja manastira, 1929. godine, dok je ikonostas djelo braće Đinovski. Poseban značaj za vjernike manastir Ždrebaonik ima od 1856. godine, kada su u njemu pohranjene mošti svetog Arsenija Sremca.

Milion vjernika godišnje

Prema riječima Milorada Vuletića, predsjednika SO Danilovgrad, ovaj projekat ima izuzetno veliku važnost ne samo za opštinu Danilovgrad, nego i Crnu Goru uopšte, jer godišnje prema statističkim podacima manastire Ždrebaonik i Ostrog posjeti oko milion vjernika iz zemlje i inostranstva. Izgradnjom puta stvaraju se optimalni uslovi za razvoj vjerskog turizma i dobre pretpostavke za valorizaciju prirodnih resursa na tom području, kao i razvoj drugih djelatnosti, prije svega poljoprivrede u mjestima koja gravitiraju saobraćajnici ukupne dužine oko 17 kilometara.
– Radovi teku predviđenom dinamikom zahvaljujući razumijevanju Vlade Republike Crne Gore i Direkcije javnih radova kao investitora koji će za ove potrebe izdvojiti preko 330.000 eura, te izvođačima iz Nikšića koji svakodnevno ulažu velike napore da se probijanje pomenute trase završi do jeseni, rekao je Vuletić i dodao da se paralelno radi i projektna dokumentacija za rekonstrukciju i sanaciju dijela puta od Vinića do naselja Gorica.

Brano Kadić

(Pobjeda)

Još

Otkrij ljubav

Uzmi osmjeh i daruj ga onome ko ga nikad nije imao. Uzmi zrak sunca … [Opširnije...]

Velikodušnost

Velikodušnost je plod duše, a ne uma ili nečeg drugog.Škrtost je plod … [Opširnije...]

JOGURT ČUVA SRCE

Australijski istraživači su ispitivali prehrambene navike više od 1080 … [Opširnije...]

Osjecaj davanja je velicanstven i oplemenjujuci!

Bilo je to davno. Na zemlji je nastala velika suša: potoci, rijeke i … [Opširnije...]

Unutrašnja ljepota

Unutrašnja ljepota i sklad se uvijek "prikažu" na licu...Mogu se ljudi … [Opširnije...]

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

Portal mozete pratiti na adresama: durmitor.com, durmitor.net, durmitorcg.com, destination-durmitor.org, odjek.com...Za bilo koji oblik saradnje(turistička promocija, razmjena linkova...) pišite na naš e-mail
E-mail