Alergija

Dosadna bolest modernog doba

Mnogi smatraju da je proljeće zbog lijepih, sunčanih dana i buđenja prirode najljepše godišnje doba, ali ono nekima baš i ne prija. Ovom godišnjem dobu ne raduju se osobe alergične na polene jer, čim počne bujanje vegetacije, počnu da pate od polenske kijavice.
Mnogo prije nego što se išta znalo o alergijama, zapaženo je da pojedine osobe na neke materije iz spoljnjeg svijeta reaguju neoubičajeno, drugačije nego većina ljudi. To je uglavnom bila pojačana ili burna reakcija. Zato je alergija i dobila naziv po staroj grčkoj riječi- allos ergon- što znači drugačije reagovanje.
Danas se alergija definiše kao neuobičajena promjena, odnosno reakcija organizma na veoma male količine materija iz spoljne sredine, takozvane, alergene.
– Prema statističkim podacima, danas u svijetu od alergije pati do 12 odsto stanovništva, a u nekim sredinama do 30 odsto i više populacije, kaže za ČČPobjedu nedjeljomČČ alergolog dr Jasmina Kadić. Pored uticaja životne sredine na pojavu alergijskih bolesti, veliki uticaj ima i naslijeđe. Genima se prenosi sklonost za nastajanje ovih bolesti, ali da li će, kada i kakve alergijske bolesti nastati zavisi upravo od spoljašnjih uticaja, kojima je čovjek izložen, ističe dr Kadić i napominje da se sklonost za alergije nasljeđuje za cio život.
Ono što pokreće alergijske reakcije su alergeni. Alergiju ne izaziva alergen koji prvi put prodre u organizam, nego kada se prodiranje alergena u tijelo ponavlja više puta u kraćim ili dužim intervalima. Tada se u organizmu javljaju neke reakcije koje se ispoljavaju karakterističnim znacima i simptomima.
– Najčešći put ulaska alergena u organizam su organi za disanje i organi za varenje, objašnjava dr Kadić. Alergijske kijavice, odnosno respiratorne alergije, najčešće su od svih alergija. Polenske alergije jesu najintenzivnije s proljeća, međutim, one se praktično protežu od ranog proljeća do kasne jeseni. Karakteristični su napadi uzastopnog kijanja i curenja iz nosa vodenastog sekreta. Pored toga javlja se svrab u nosu, ždrijelu, ušima, otok očnih kapaka, crvenilo očiju, suzenje. Zbog sekreta koji se u ležećem položaju sliva tokom noći, javlja se uporan kašalj. Glavobolje su obično posljedica jakog otoka sluznice u nosu ili u sinusima. Ovi simptomi su karakteristični za polensku kijavicu, koja se javlja u proljećnim i ljetnjim mjesecima, u vrijeme cvetanja drveća, trava ili krova. Slične simpotme daje i nesezonska kijavica, koja može biti izazvana kućnom prašinom, grinjama, životninjskom dlakom, duvanom i drugim alergenima. Razlika je jedino u vremenu javljanja simptoma. Nesezonska kijavica se češće javlja tokom jesenjih i zimskih mjeseci ili, pak, traje cijele godina, dok je polenska kijavica vezana za proleće i ljeto, odnosno za tople i sunčane dane, naglašava dr Kadić.
Dijagnostika se sprovodi uzimanjem dobre anamneze (simptomi, porodična predispozicija, uticaj okoline), alergološkim kožnim probama koje su jednostavne, brze i pouzdane, a eventualno se sprovode i neka dodatna ispitivanja.


– Ne postoji izlječenje od alergijskih bolesti, ali se alergije mogu spriječiti, odložiti ili se mogu ublažiti njihovi simptomi. Terapija je uglavnom preventivna i simptomatska. Preventivno, uz uzimanje odgovarajuće terapije koja ima produženo dejstvo i za duže vrijeme štiti pacijenta, potrebno je promijeniti način života, ishrane. Kada se sve to razvije daje se samo simptomatska terapija, odnosno ljekovi koji mogu da ublaže simptome i tegobe. Za polensku kijavicu koriste se razne pumpice za nos, ljekovi u vidu tableta ili sirupa ili injekcije. Pored polenske kijavice u alergijska oboljenja spadaju i astma, koprivnjača ili urtikarija, dječji ekcem, alergijski kontaktni ekcem, alergije na ljekove, alergije na insekte, ističe dr Kadić.
Na žalost, iz godine u godinu problemi sa alergijom su sve učestaliji, intenzivniji i sve duže traju.
– Pretpostavlja se da je uzrok tome, globalno, pad imuniteta stanovništva, način života, stres, zagađenje okoline, navodi dr Kadić. Zato kažemo da alergije, koje nam sve više stvaraju probleme, predstavljaju novu, modernu bolest. Postoji širok dijapazon alergija i, osim asmatičnog napada, penicilinskog šoka ili ujeda inspekata, one u suštini nijesu opasne, već više dosadne, jer izazivaju tegobe, koje utiču na komfor života. Znači, ne ugrožavaju zdravlje u smislu da mogu da izazovu neku težu posljedicu, osim ako se ne razvije astma ili neko drugo ozbiljno oboljenje. Svi oblici alergije u osnovi imaju iste ili slične mehanizme djelovanja u organizmu, ali im je način ispoljavanja različit, a samim tim i pristup prevenciji ili liječenju, kaže dr Kadić.

Alergije se nasljeđuju

– Ne postoji lijek koji će izliječiti alergiju, jer je to stanje organizma sa predispozicijom koja se nasljeđuje. To, opet, ne znači da će alergiju dobiti i dijete, ako je ima jedan od roditelja.
– Kako će i da li će se ona razviti zavisi od načina života, stanja organizma i spoljnjeg uticaja. Obično se alergijske reakcije javljaju ili u ranom djetinjstvu ili kasnije, uglavnom, usljed pada imuniteta organizma, kao posljedica preležane bolesti. Tada se nešto desi što aktivira te reakcije u organizmu. Dakle, nema pravila ni kada će se pojaviti ni koliko pacijent ima godina, niti kakvi će biti simptomi, ističe dr Kadić.

I sunce može da smeta

Ima puno ljudi kod kojih visoke temperature vazduha i jako sunčevo zračenje, izazivaju burne reakcije na koži. Simptomi koji se jave kada se prvi put izlože jakim sunčevim zracima su osip, crvenilo, svrab, peckanje i osjećaj zategnute kože. To se javlja zbog oblika alergije koji se stručno naziva, fotodermitis i predstavlja preosjetljivost kože na uticaj jakih sunčevih zraka.
– Osobe koje u prvim ljetnjim danama, imaju ovakve simptome, treba da uzimaju tablete antialergene, redovno mažu kožu adekvatnim kremama, a nikako se ne smiju izlagati suncu dok reakcija ne prođe. Takođe, neophodno je da uzimaju dosta vitamina, naročito vitamina C i preparata na bazi kalcijuma, jer oni povećavaju otpornost organizma. Nakon prve reakcije, simptomi nestaju, a organizam se navikne na uticaj toplote, tako da pacijenti kasnije, uglavnom, više nemaju problema u toku sezone. Ipak, prije svakog izlaganja suncu treba da se mažu kremama sa jakim zaštitnim faktorom, savjetuje dr Kadić.

Nevidljive štetočine

Alergeni, odnosno izazivači alergijske reakcije, su sitne, golim okom nevidljive materije, a po sastavu su najčešće bjelančevine. Kao jaki alergeni poznati su riba, jaja, orasi, jagode, kakao, mlijeko, pšenično brašno. Uzrok alergije su i mnogi ljekovi, otrovi nekih insekata, osa, pčela, stršljena, zatim alergeni sa radnog mjesta, kućna prašina, poleni, životinjska dlaka, duvan…
Alergeni mogu da prodru u organizam kroz kožu, sluzokožu, disajne puteve ili preko organa za varenje. Svi faktori koji oštećuju ove strukture potpomažu prodiranje alergena u organizam.

Kijavica zagorčava život

– Polenska kijavica je, ustvari, znak preosjetljivosti organizma na alergene iz vazduha, prvenstveno na polene cvijeta drveća, trava i korova, na šta on, u suštini, ne bi trebalo da reaguje, objašnjava dr Kadić. Alergijske reakcije onesposobljavaju čovjeka za svakodnevni i uobičajeni rad, osjeća se neprijatno jer mu smeta peckanje, svrab, kijanje, a zbog svega toga slabi mu koncentracija i jednostavno ne može da funkcioniše normalno.
Poleni drveća, kao alergeni, najkraće traju, jer drveće s proljeća procvjeta i cvijet brzo prolazi, pa toliko traje i alergija. Prema riječima dr Kadić, osobe koje su alergične na trave, imaju malo više tegoba, posebno na našem podneblju, gdje od ranog proljeća do kasne jeseni trave stalno cvjetaju, suše se, kose, ponovo rastu, pa cvjetaju, tako da alergijske reakcije traju više mjeseci.

(Pobjeda)

Još

Pesticidi smanjuju inteligenciju djece

Dobro isperite kupljeno voće i povrće jer pesticidi mogu ozbiljno … [Opširnije...]

VIDEO: Preslatki pingvinčić Cookie razgalit će vaše srce

Cookie je maskota ZOO-a u američkom Cincinnatiju, a iako je visok … [Opširnije...]

Sve blagodeti peršuna

Peršun je neizostavni dodatak u kuhinji, koga ima na pijacama u svako … [Opširnije...]

Da glava ne boli

„Boli me glava“ - izraz je koji je danas čest koliko i „dobar dan“. … [Opširnije...]

Koje je ulje najzdravije

Ulja nisu samo bogat izvor energije, već obezbjeđuju osnovne masne … [Opširnije...]

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

Portal mozete pratiti na adresama: durmitor.com, durmitor.net, durmitorcg.com, destination-durmitor.org, odjek.com...Za bilo koji oblik saradnje(turistička promocija, razmjena linkova...) pišite na naš e-mail
E-mail