Durmitor

„Među planinskim divovima južno-slovenskih zemalja, najmoćniji i najveličanstveniji je Durmitor.“

Kurt Hassert, njemački geograf


Šta čovjek da kaže za nekadašnje odmaralište bogova. A bogovi, oni na Durmitoru, kao i oni na Olimpu, uvijek su stremili nebu i visinama. I zaista, gledajući gore prema vrhovima, čini se da tu zemlja dotiče nebo i da se ova nebeska plavet odmara na džinovskim plećima Durmitora, a imena kamenih zubaca, koje durmitorci i danas zovu “Soe nebeske” ili “Soe božije”, potvrđuju da Durmitor služi za podupiranje nebesa. U svako vrijeme ima ova planina u sebi neku čar života, neki odsjaj ovih gora, jezera, kanjona, onih cvjetnih livada durmitorskih i čini se da nigdje, kao ovdje, čovjek ne može uživati u čarima prirode uvijek i jednako, a kad pogledate moćnu gromadu Durmitora, dočeka vas čarolija prirode, na koju ni čovjek ni vrijeme nijesu ostavili traga. Sa divljenjem posmatrate njegova sura pleća, za koje zalazi sunce, kao da se nikad više neće vratiti. A u zoru, kada krene zov divljine, oglašavajući neobičnim zvucima svitanje ali i buđenja svega živog na planini, imate osjećaj da se ovakav melodični zov planine ne može nigđe doživjeti kao u časovima svitanja na Durmitoru. Ime neke sličnosti između Durmitora i Durmitoraca i kao da su gradili kule – tvrđave, ugledajući se na Durmitor. I ne znaš koje je šljeme preče Durmitorcu, ono kućno u miru ili Šljeme u planini, u vrijeme rata. I ne znaš da li su Durmitorci sabljama i puskama branili lice Durmitora, ili je on svojim grebenima i njedrima štitio glave Durmitoraca.

Porijeklo imena Durmitor nije pouzdano utvrđeno. Po nekima, riječ Durmitor je romanskog porijekla. Izvedena od latinske riječi ¨dormitorium¨, odnosno odatle proizašle italijanske riječi ¨dormitorio¨ ili DORMIRE – spavati, jer su navodno rimski legionari, prolazeći tim krajem pitali “da li planina spava“. Međutim, postoji i drugo tumačenje, koje je vjerovatno bliže istini, da se radi o nazivu koje su mu dali KELTI, tj. da ime potiče od keltskog “dru-mi—tor “, što znači “voda sa planine“. U svakom slučaju, radi se o nazivu, koga su naslijedili Sloveni dolazeći na ovaj prostor, a stanovnici ovog kraja Durmitor izgovaraju sa naglaskom na drugi slog.

Polazeći od bogastava i specifičnih vrijednosti, u okviru Nacionalnog parka Durmitor je izdvojeno sedam područja sa posebnim režimom zaštite i to: prašuma smrče i jele u slivu Mlinskog potoka; kompleks crnog bora na Crnim podima u kanjonu Tare; Crno jezero sa šumom u neposrednoj blizini; dolina Škrčkih jezera i uže područje kanjona Sušice; Barno jezero sa najbližom okolinom; Zabojsko jezero sa okruženjem; i uza kanjonska dolina rijeke Tare. Prirodne vrijednosti Durmitora i rijeke Tare dobile su dvostruko međunarodno priznanje i potvrdu. Naime, u okviru projekta “Biosfera i čovjek“ rijeka Tara je 1977. godine upisana u ekoloski rezervat biosfere svijeta, čime je zaštićena međunarodno usvojenom konvencijom. Nacionalni park Durmitor je 1980. godine proglašen za svjetsko prirodno dobro i upisan je u registar svjetske kulturne u prirodne baštine, koja se vodi pri UNESCO-u.

Masiv Durmitora pruža idealne uslove za planinarenje. Na realtivno malom prostoru, moćnim tektonskim djelovanjem, stvoren je planinski svijet fantastičnih oblika. Oštri vrhovi, neki poput alpskih igala (Minin bogaz, Zupci, Sohe) i oni drugi, masivne kupole i pleća ili strana šarom isjeckana na prutove (Prutaš, Šareni pasovi,), vertikalno zasječeni (Savin kuk , Šljeme,) odjeveni u ruho unikatno (Međed), jarko obojeni (Crvena Greda) ili oni treći sedleni (Sedlen greda), uvijeni ( Uvita greda), obli (Obla glava), usamljeni ( Stožina) i dr. Zastrašujući, tamni, svijetli, minijaturni, gorostasni i svi oni skupa, na najbolje markiranom planinom na ovim prostorima su pravi raj za planinare. U nastavku ćemo Vam predočiti odabrane planinarske ture ka nekoliko navisočijih vrhova Durmitora.

BOBOTOV KUK – 2.523m
Bobotov kuk je najviši vrh na Durmitoru. Uspon na ovaj vrh nije samo trofej planinarskog poduhvata, već i impresivno saznanje i doživljaj raznolikosti planinskog reljefa. Ovo naročito važi za uspon sa sjeverne strane od Žabljaka. Već u podnožju, prolazi se kroz prašumsku zonu usred koje se nalazi Crno jezero. Poslije uspona, strmom stranom i neravnim dnom moćnog ledničkog toka, stiže se u katun Lokvice. Odavde, preko Biljegovog dola i ledničkog cirka Valoviti do, ugledaćete divovski lednički cirk Škrku, dubine 800 m. Odatle, nekih dvadeset minuta hoda, stiže se na sam vrh. Vidik sa Bobotovog kuka je nezaboravan i zahvata široko područje u radijusu od nekoliko stotina kilometara – od planine Rudnik na sjeveru do Orjena i Jadranskog mora na jugu, i od Kopaonika na istoku do Čvrsnice na zapadu. Osobito upečatljiv utisak ostavljaju planinski lanci crnogorskih planina, ispresijecani riječnim dolinama i živopisnim kanjonima, kao i zatalasane planinske površi, smještene oko Durmitora. Pogled na masiv Durmitora otkriva svu ljepotu nastanka ove planine, a poseban doživljaj predstavlja pogled na Škrčku uvalu i dva prekrasna jezera smještena u njoj, zatim nevjerovatne figure Šarenih pasova, neobični izgled grebena Zubci i panoramu Valovitog dola, preko koga se vidi Crno jezero i Jezerska povrč. Opisani jednodnevni izlet je nezaboravan i ne ostaje samo na njemu. Trajanje uspona 5h i 30 min.

BEZIMENI VRH – 2.487m
Žabljak (1.450 m) – Lokvice (1.800 m) – Biljegov do (1.965 m) – Valoviti do (2.080 m) – Bezimeni vrh (2.487 m). Trajanje uspona 5 h i 15 min. Visinska razlika 1.040 m. Vrlo naporna tura, zbog prelaska prostranog krševitog područja. Pod samim vrhom se nalazi snježnik, do početka avgusta.

MININ BOGAZ – 2.387m
Prvi je na rang listi durmitorskih vrhova po vitkosti. Oštar vrh, alpska igla, nosi ime pastira i lovca koji je na ovom vrhu i oko njega imao svoju čekalicu. Uspon od Žabljaka (1.450 m) – Lokvice (1.800 m) – Biljegov do (1.965 m) – Sagorjele ploče (2.120 m) – Minin bogaz (2.387m). Trajanje uspona 4h i 15 min. Naporna tura, zbog prelaska prostranog krševitog područja.

MEĐED – 2.287m
Dok je Crno jezero, taj drugi član velelepnog pejzaža, postalo šetalište, kupalište za sve brojnije turiste, njegov gorostasni susjed, nesebično podarivši blistavim jezerskom ogledalu svoj tamno zeleni lik, na radost obožavalaca prirode, ostao je “devičanski” čist. Za one planinare, koji nemaju planinarskog iskustva kretanja po srednje visokim planinama, ova tura na Međed je najeksponiranija i na mnogim mjestima zahtijeva veliku pažnju pri kretanju. Žabljak ( 1.450m) – Inđini dolovi (1.750 m) – Klještina – Mali međed (2.223 m) – Grebenski prelaz do Velikog Međeda (2.287m). Trajanje ture 4 h.

SAVIN KUK – 2.313m
Uz Međed, ovo je posjetiocima Durmitora najpoznatiji vrh. Staza do samom vrha, napravljena je još početkom dvadesetog vijeka za izlazak crnogorskog suverena Kralja Nikole prvog. Osim toga, ovaj vrh je privlačan i zbog legende o Savinoj void, za koju se tvrdi da je ljekovita. Predlažemo sledeću maršutu: Crno jezero (1.416 m) – izvor – Točak ( 1.540 m) – Mioč Poljana (1.569 m) – Savina voda (2.212 m ) – Savin kuk (2.313 m). Duzina trajanja 3 h.

ŠLJEME – 2.455m
Šljeme nije u pravom smislu vrh, već prostrana krečnjacka gromada zaravnjenog tjemena, na visini od 2.400 metara, duzine 2 km, sa koga se u vidu glavica siroke osnove, nižu najizrazitiji vrčici do visine od 2.455 m, koliko dostiže najviši od njih. Žabljak (1.450m) – Motički gaj – Poljana – Korita – Panalj (1.813 m) – Šupljika (1.930 m) – Čista strana – Vrh Šljemena ( 2.455 m). Trajanje uspona 4h i 30 min. Visinska razlika 1.001 metar. Veoma naporna tura, obzirom na daljinu i visinsku razliku.

PLANINICA – 2.330m
Ovaj durmitorski vrh sve vise stiče glas prvorazrednog vidikovca, na čvorištu najviših vrhova Durmitora. U slučaju pogodnog vremena, može se provesti šitav dan u odmoru i doživljavanju najživopisnijeg planinskog svijeta kod nas. Žabljak (1.450m) – Ivan do (1.470 m) – Zminje jezero (1.520 m) – Ališnica – Planinica (2.330 m). Trajanje ture 4 h. Visinska razlika 900 m.

CRVENA GREDA – 2.175m
U luku planinske panorame visokog Durmitora, posmatrane od Žabljaka, Crvena greda sa Velikim Štuocem završava ovaj impozantni luk na ivici kanjona Tare. Žabljak (1.450 m) – Ivan do – Bosača – Jablan jezero ( 1.880 m) – Crvena greda (2.175 m). Trajanje ture 3 h. Do Jablan jezera lako, a dalje umjereno naporno zbog znatne visinske razlike i prostranstva područja kretanja.

PRUTAŠ – 2.393m
Prutaš je izuzetan vrh, ne samo na Durmitoru, već i šire. Krase ga blage linije grebena, zelene planinske strane, čudesni kosi slojevi ¨Prutovi¨, po kojima je dobio ime. Ako neki vrh na Dumritoru može biti sinonim prijatnog uspona i uživanja u čarobnoj visokogorskoj sredini, onda je to svakako Prutaš, Dobri do- izvor Šarban 1.700 m – Škrčko ždrijelo (2.114 m) – Prutaš (2.393 m). Trajanje 3 h i 15 min.

Ovo su samo neki od durmitorskih vrhova koje možete, da ne kažemo i morate, osvojiti kada posjetite ovu planinu. Prilikom obilaska durmitorskih vrhova, imaćete priliku da se upoznate i sa LEDENOM PEĆINOM, u kojoj se priroda poigrala i stvorila predivne ledene ukrase, stalaktite i stalagmite. Zadovoljstvo disanja čistog vazduha, uživanja u netaknutoj prirodi i ukus studene planinske vode, ne može se opisati riječima – to se mora doživjeti.

Comments

  1. Aleksandra says:

    Da li postoji ikakva mogucnost za skidanje ovih snimaka?? Unapred hvala :)

  2. Neophodne su mi informacije o selima na Durmitoru (opis nacina zivota, trajnost naselja) za seminarski rad… nisam ih uspjela naci, pa bih Vam bila krajnje zahvalana na pomoci. :)

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s

Portal mozete pratiti na adresama: durmitor.com, durmitor.net, durmitorcg.com, destination-durmitor.org, odjek.com...Za bilo koji oblik saradnje(turistička promocija, razmjena linkova...) pišite na naš e-mail