Šafran


Benduška, brnduša, žavran, žunfran, zaferan, zafran, krok, pitomi šafran, pravi žafran, safran, caforan, cafran, crljeni žufran, čafran.
Šafran je začin koji se dobija iz cvijeta šafrana „crocus“ (Crocus sativus), vrste crocusa iz familije Iridaceae. Ovaj već decenijama najskuplji začin na svijetu, porijeklom je iz jugoistočne Azije, a koristi se u kuvanju kao začin, ili  za bojenje tkanina. U Evropi su ga najprije kultivisali u Grčkoj. Riječ šafran (engleski: „saffron“) potiče još iz 12. vijeka, od starog francuskog izraza „safran“, koji  vuče korijen iz latinske riječi „safranum“. Safranum takođe se povezuje sa italijanskim zafferano i španskim azafrán. Na arapskom ga zovu aṣfar (أَصْفَر‎), što znači „žuto“, a na perzijskom zafarān (زَعْفَرَان‎).

Gorko sijeno pokošeno

Šafran karakterizuje gorkast okus, a vrsni gastronomi njegovu aromu često opisuju kao metalno-medenu, sa notama trave ili sijena. Uzrok tome su hemikalije pikrokrocin i safranal. Također sadrži i karotenoid bojilo, tzv. krocin, koji hrani daje duboku zlatno-žutu nijansu, a koji se koristi i za bojenje tkanina. Zbog ovih svojstava šafran je izuzetno široko korišten začin širom svijeta. Najčešće se upotrebljava u kuhinjama Irana, arapskih i evropskih zemalja, centralne Azije, Indije, te Turske i Maroka. Šafran se ponekad koristi i u likerima i čokoladama. U Kini i Indiji ga najviše koriste za bojenje tkanina, i u parfemima.

Za samo 1 kg začina od šafrana, potrebno je ubrati čak 400.000 cvjetova, ili, slikovito rečeno, cijeli fudbalski teren prekriven cvjetovima šafrana!


Egipatski iscjelitelji koristili su šafran kao terapiju za sve vrste gastrocrijevnih smetnji. Aulus Cornelius Celsus propisivao je šafran kao lijek za rane, kašalj, i razne druge zdravstvene tegobe. Rimljani su  toliko voljeli šafran da su rimski kolonijalci ponijeli šafran sa sobom kad su se naselili u južni Gaul, gdje se nastavio intenzivno uzgajati sve do pada Rimskog Carstva. Prema nekim nagađanjima, šafran se vratio u Francusku tek u 8. vijeku n.e. preko Mura, a prema drugoj teoriji, preko Papa iz Avinjona u 14. vijeku.

Ljekoviti začin

Šafran ima dugu istoriju medicinske upotrebe, kao dio tradicionalnog liječenja, a moderna je medicina  otkrila da šafran sadrži anti-karcinogena,  anti-mutagenska svojstva (za sprečavanje mutacija ćelija). Šafran je i anti-oksidiant, i posjeduje osobine koje podstiču imunitet.
U tradicionalnoj persijskoj medicini šafran se od davnina koristio kao prirodni lijek protiv upale grla, povraćanja, menstrualnih tegoba… Novija klinička ispitivanja potvrdila su da je šafran antidepresiv i da suvi ekstrakt drevne biljke može uspješno da se koristi u liječenju različitih oblika depresije.
Šafran se u kineskoj medicini tradicionalno koristi za poboljšanje cirkulacije krvi i liječenje modrica. Aktivni sastojak krocetin može takođe smanjiti nivo holesterola i triglicerida u tijelu i pomoći u liječenju ateroskleroze i artritisa.
Istraživanja su pokazala da šafran poboljšava vid i predstavlja uspješno oružje za sprječavanje starosne makularne degeneracije, koja predstavlja najčešći uzrok sljepoće kod starijih osoba.
Šafranal, sastavni dio šafrana, je dobar antioksidans i sakupljač slobodnih radikala.
Krokin, šafranal i pikrokrocin iz šafrana imaju anti-kancerogena svojstva koja zaustavljaju rast kancerogenih celija kod ljudi.

U  zemljama Zapada, cijena šafrana dostiže nevjerovatnih €1,500 po kilogramu!

Mukotrpno branje cvijeća

Većina šafrana raste u pojasu oko mediteranskih zemalja, pa sve do Kashmira na istoku. Godišnje se u svijetu proizvede oko 300 tona šafrana. Iran je prvi na listi svjetskih proizvođača, sa više od 81 posto od ukupne svjetske proizvodnje. Među manje proizvođače spadaju Španija, Indija, Grčka, Azerbejdžan, Maroko i Italija. Potrebno je otprilike 40 sati kontinuiranog, danonoćnog rada da se ubere 150,000 cvjetova. Nakon što se prah izvuče iz cvjetova, brzo se osuši i pakuje u hermetički zatvorenu ambalažu.

About these ads

Još

Učenje na daljinu i virtuelizacija

Drugi dan skupa „Informacione tehnologije Žabljak 2011“ obilježile su … [Opširnije...]

Majka

“Najsladje što ljudske usne izgovaraju je riječ »majka«, a najljepši … [Opširnije...]

Kako ispržiti bijeli luk – Kako sa ruku odstraniti miris luka

Želite začiniti svoj život? Tražite novi i svježi način? Ovaj recept … [Opširnije...]

Želite li dijete – sunčajte se!

Osim što na plodnost utiču vitamini, dokazano je i negativno … [Opširnije...]

Pekmez od smokvi

Smokve sačuvajte i za zimu: što su zrelije, to vam treba manje šećera! … [Opširnije...]

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s

Portal mozete pratiti na adresama: durmitor.com, durmitor.net, durmitorcg.com, destination-durmitor.org, odjek.com...Za bilo koji oblik saradnje(turistička promocija, razmjena linkova...) pišite na naš e-mail