Raštan – čudotvorna biljka

Prvi gajeni lisnati kupus – raštan još su od egipatskih faraona i grčkog herojskog doba smatrali svetom biljkom koja ima čudotvorne osobine. Predstavljali su ga na zagrobnim slikama i freskama u piramidama, dok je u antičkoj Grčkoj, zbog izuzetne hranljive vrednosti, smatran potomkom Zevsa. Raštan je porijeklom s Mediterana i redovno su ga jeli stari Grci i Rimljani. Najviše se gaji u Brazilu, Portugalu, južnim djelovima SAD, mnogim djelovima Afrike, u Crnoj Gori, Španiji, Kašmiru. Za ishranu se koriste listovi, koji su kvalitetniji i ukusniji posle jačeg zahlađenja. Raštan u mediteranskom području predstavlja nutritivno važnu namirnicu koja se jede tokom zime. Bogat je kalijumom, kalcijumom, beta-karotenom, luteinom, vitaminima C, B-1, B-2, B-9 i zbog toga preventivno deluje protiv raka. Odličan je izvor hranljivih vlakana, kao i sastojaka s moćnim antikancerogenim osobinama kao što su diindolilmetan, sulforafan, selen. Zbog jake ćelijske strukture, raštan ima veću nutritivnu vrijednost kada se skuva nego kad je sirov. Sok, koji se dobija cijeđenjem svježih listova i stabljika raštana, u narodu je poznat lijek protiv gihta, bronhitisa i za probleme s cirkulacijom.

Kalcijum iz raštana jača kosti i preventivno deluje protiv osteoporoze. Mangan iz raštana aktivira enzime, između ostalih i onaj koji pomaže organizmu da iskoristi vitamin C. Ta biljka je odličan izvor vitamina A i cinka, sastojaka koji utiču na jačanje imuniteta. Vitamin C, kojim je bogat raštan, jača imunitet, sprečava oštećenja ćelija i smanjuje rizik od arterioskleroze.

Lisnati kupus, poznatiji kao raštan, sve se više nameće svojim specifičnim ukusom. Koristi se za kuvana jela.

Kupusnjača ovih dana ima najviše, i to u raznim oblicima: u „cvijetu“, lisnatih, sićušnih ili povećih glavica, pod raznim nazivima: kelj, prokelj, karfiol, brokula, raštan, keleraba, kineski kupus. Sve te vrste su zapravo varijeteti familije Brasicae. To su dvogodišnje biljke čije se sjeme i mlade stabljike teško raspoznaju. Tek kada malo porastu, mogu se uočiti njihove karakteristične osobine. Te biljke se u našoj zemlji gaje kao rani proljećni ili kasni jesenji usjevi.

About these ads

Još

VIDEO:O Sole Mio

Legendarni nastup Plácida Dominga, Luciana Pavarottia, José Carrerasa, … [Opširnije...]

DURMITOR( UNESCO World Heritage )

Šta čovjek da kaže za nekadašnje odmaralište bogova. A bogovi, oni na … [Opširnije...]

Reciklirajte i spašavajte svijet!

Recikliranjem samo jedne aluminijumske konzerve sačuvamo  energije … [Opširnije...]

Sjećanje na vječitog dječaka

„Strmoglavi“, „Nijesmo odavde“, „Okrpljene cipelice“, „Planeta … [Opširnije...]

Čovjek sa 39 žena i 94 djece

Ziona Chana je čovjek sa vjerojatno najvećom porodicom na svijetu, … [Opširnije...]

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s

Portal mozete pratiti na adresama: durmitor.com, durmitor.net, durmitorcg.com, destination-durmitor.org, odjek.com...Za bilo koji oblik saradnje(turistička promocija, razmjena linkova...) pišite na naš e-mail