Organska proizvodnja povrća – prilika za sitne posjede

Neprskano. To je, verovatno, najčešće asocijacija potrošača na hranu koja nosi oznaku organska. Iako je, manje više, jasno da građani koji je kupe dobijaju kvalitetniji proizvod, pitanje je da li ona može biti šansa za naše proizvođače, pogotovo one s malim posjedima kojih je najviše, a koji baš zato što su mali ne mogu cijenama svojih proizvoda da se bore s konkurencijom velikih proizvođača.

Neprskano. To je, verovatno, najčešće asocijacija potrošača na hranu koja nosi oznaku organska. Iako je, manje više, jasno da građani koji je kupe dobijaju kvalitetniji proizvod, pitanje je da li ona može biti šansa za naše proizvođače, pogotovo one s malim posedima kojih je najviše, a koji baš zato što su mali ne mogu cijenama svojih proizvoda da se bore s konkurencijom velikih proizvođača.

Svetsko tržište organske hrane vredno je 40 milijardi evra. Prednjače SAD sa 17,8 milijardi eura, Njemačka sa 5,8 milijardi eura, Francuska sa tri milijarde eura. U Španiji, na primjer, organske kulture gaje se na preko 1,3 miliona hektara, a u Lihtenštajnu, Austriji, Švedskoj i Švajcarskoj preko 10 odsto ukupne poljoprivredne proizvodnje je ona organska.

Sve masovnija proizvodnja povrća u zatvorenom prostoru, usavršavanje sistema za navodnjavanje, uvođenje raznih vrsta grijanja u proizvodnju povrća (uključujući i podno) konvencionalnu proizvodnju povrća sve više približavaju industriji. Cilj je, zna se, profit. Da bi se postigli željeni rezultati u povrtlarskoj proizvodnji povećavaju se količine mineralnih đubriva i hemijskih sredstava za zaštitu bilja. Posljedice takve proizvodnje su ekološki problemi i pojava oboljenja novog doba, koja su, bar tako tvrde eksperti iz medicinskih nauka, posljedice ishrane zagađenom hranom (ako je to prejaka riječ, bolje reći hranom sumnjivog kvaliteta).

Kod nas se konzumira sve manje domaće hrane. A naše mogućnosti za proizvodnju povrća su ogromne. Međutim, nije dovoljno imati samo zemljište, vodu, kadrove. Potrebne su savremene hladnjače, pakeraji, kapital… U takvoj situaciji sve češće se čuje da je šansa naših povrtlara u organskoj proizvodnji povrća. Na taj način stvorile bi se mogućnosti za ozbiljniju konkurenciju u sistemu slobodne trgovine koju nam je donijela CEFTA, a tek šta će biti kada se još više približimo Evropskoj uniji. U svijetu je sve manje povrća proizvedenog po principima organske proizvodnje, a na tržištu se takva hrana sve više traži. Da li je tu naša šansa?

Godine 2001. na našim prostorima potrošnja hemijskih sredstava za poljoprivredu bila je za 30 odsto niža od evropskog prosjeka. U poslijeratnim godinama, naročito u posljednje vrijeme kada su cijene mineralnih djubriva i hemijskih sredstava povećane, upoteba ovih reprodukcionih materijala je još više smanjena. Naša tehnološka zaostalost dođe kao prednost kada je u pitanju organska proizvodnja povrća. Međutim, malo je povrtlara koji se interesuju za ovu proizvodnju jer svi žele da isporuče što više tona povrtarskih proizvoda ne vodeći računa o činjenici da se nekada sa manje tona mogu postići bolji finansijski rezultati.

U našim uslovima za organsku proizvodnju povrća od velikog je značaja poštovanje plodoreda i izbor vrsta povrća. S obzirom da organska proizvodnja povrća traži više ljudskog rada, ona predstavlja šansu za male posjede na kojima može da se angažuje više radne snage. Jer, poznato je da imamo veliki broj nezaposlenih pa bi mnoge vrijedne ruke mogle da se angažuju baš na ovom poslu.

Blagotvorna uloga plodoreda skoro da je zaboravljena. U organskoj proizvodnji plodored u proizvodnji bez pesticida dobija izuzetnu ulogu sa stanovništa uspješnosti i efikasnosti ove proizvodnje. Planskom i stručnom smjenom povrtarskih kultura efikasno se djeluje na strukturu zemljišta, hidro i aero rezim, sadržaj hraniva, bilans organskih materija u zemljištu i biološku aktivnost u njemu.

U organskoj proizvodnji veliki značaj ima tzv. združeni usjev, koji konvencionalna proizvodnja smatra zastarjelim načinom gajenja povrća. Združeni usjev je gajenje dvije ili više povrtarskih kultura na istoj površini, što omogućava bolje korišćenje vegetacionog prostora uz istovremeno smanjenje rizika od bolesti i štetočina.

Stalni rast tražnje organski proizvedenog povrća treba da bude dovoljan razlog da se struka i nauka više pozabave ovim pitanjima i da se više radi na edukaciji poljoprivrednih proizvođača. A oni moraju da, prije svega, prihvate ekonomsku logiku da je najbitnije proizvoditi ono što donosi najveći profit

Šta je organska hrana

Organski proizvodi su dobijeni iz strogo kontrolisanog načina proizvodnje, koji je zakonski regulisan, i zove se organska, biološka ili ekološka proizvodnja.

U organskoj proizvodnji koriste se isključivo prirodna ekološka, organska i mikrobiološka đubriva ili prirodna mineralna đubriva kao i biološke metode zaštite bilja i obrade zemljišta,a kurativne ili terapijske metode svode samo na neophodne.

Za razliku od konvencionalnog načina proizvodnje i prerade koji ima dva osnovna cilja -maksimalnu produktivnost i profit, organska poljoprivreda daje prednost drugim principima poput toga da se ne zagađuje životna sredina, poštuje prirodnu ekološku ravnotežu i – koristi održive izvore energije, veoma je vazna u ozbiljnom turizmu, korisna za ekonomiju i zdravlje  porodice koja se njom bavi.  itd…

Prednosti-organske-hrane

About these ads

Još

Gostoprimstvo

Jednom je jedna žena zalivala svoj vrt, kada je ugledala 3 starca … [Opširnije...]

ZNACI SRČANE ARITMIJE – Kada je vrijeme da potražite pomoć ljekara

Zdravo srce kuca ravnomjernim ritmom, 60 do 100 puta u minutu. … [Opširnije...]

Kupus – jeftin, zdrav i ljekovit

Iako se odavno odomaćio u našu prehranu, kupus se u novije doba jede … [Opširnije...]

Prirodni lijekovi protiv celulita

Celulit nastaje usled vise faktora kao sto su: nepravilna ishrana, … [Opširnije...]

Ovo će vam uljepšati dan: Pogledajte najslađe snimke životinja

Videćete kako pingvini plešu, kako se macke masiraju i kako se bore sa … [Opširnije...]

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s

Portal mozete pratiti na adresama: durmitor.com, durmitor.net, durmitorcg.com, destination-durmitor.org, odjek.com...Za bilo koji oblik saradnje(turistička promocija, razmjena linkova...) pišite na naš e-mail