Hrana i lijek – Zeleni prijatelj-Kupus

Svoju popularnost kupus duguje tome što spada u jeftinije namirnice, sa niskom kalorijskom vrijednošću, ali i zbog izuzetnih ljekovitih svojstava. Nutricionisti savjetuju da svinjsko meso treba jesti uz kupus kao prilog, jer ova biljka apsorbuje masti i čini ih svarljivijim
Kao i ostalo kupusno povrće (kupus, kelj, karfiol, keleraba) vodi porijeklo od divljeg kupusa (Brassica silvestris), koji je prevashodno rastao u oblasti Sredozemnog mora i kanala Lamanš. Prastanovnici evropskog obalnog podruèja upotrebljavali su divlji kupus za hranu još u preistoriji. Stari Egipćani nijesu ga poznavali.
U Grèku je dospio tek u 4. vijeku prije n.e. i bio veoma cijenjen. Rimljani su ga upoznali nešto kasnije i, sudeći prema pisanim dokumentima još ga više poštovali i cijenili.
Ova dvogodišnja biljka iz familije krstašica (Cruciferae) danas je jedna od najrasprostranjenijih povrtarskih vrsta.
Iako je poznato više vrsta i podvrsta, kod nas se koristi uglavnom bijeli, a nešto manje crveni kupus. Meðu njima, u prehrambenom pogledu, nema bitnije razlike, premda se crveni kupus gotovo nikada ne kiseli za zimu. Kupus se upotrebljava svjež (slatki), a u zimskom razdoblju kiseli.
U našim krajevima predstavlja jednu od najkorišćenijih namirnica. Popularnost duguje tome što je relativno jeftin, sa niskom kalorijskom vrijednošću, ali i zbog izuzetnih ljekovitih svojstava.

Vitamini
Kupus ima malu energetsku vrijednost, kao i ostalo lisnato povrće: 100 grama slatkog kupusa ima 104 kJ ili 25 kcal, a kiselog 92 kJ ili 22 kcal.
Meðutim, njegova najveća vrijednost je bogatstvo mineralnim sastojcima i vitaminima. Najbogatiji je kalijumom (bijeli 233 mg odsto, crveni 267 mg odsto), te gvožðem magnezijumom, sumporom i bakrom. Male kolièine natrijuma, te povoljan odnos kalcijuma i fosfora osiguravaju maksimalno iskorišćavanje kalcijuma u organizmu.
Istraživanja su pokazala da se kupus po sadržaju vitamina C može mjeriti s limunom i narandžom (u 100 grama kupusa ima 50 miligrama vitamina C) pa je u zimskim mjesecima idealna zaštita u borbi protiv gripa i nazeba. Osim toga, jača i imunološki sistem. Nijesu zanemarljivi ni vitamini U, B1 i karotin (provitamin A), PP, K, a bogat je i razlièitim fermentima.
Sadrži i znatnu količinu vitamina A, bogat je ugljenim hidratima, bjelančevinama, biljnim vlaknima, a pravi je “rudnik” kalijuma, kalcijuma i drugih minerala.

Ljekovita svojstva

Kupus je ukusan, ali i izuzetno zdrav. U narodu su dobro poznata mnoga ljekovita svojstva ove biljke. Ubrzava izbacivanje štetnih materija iz organizma i odličan je diuretik, što znači da nas štiti od mnogih bolesti, a i preventiva je starenju ćelija i organizma. Štiti sluzokožu, pa je idealna hrana za one koji boluju od čira u stomaku ili gastritisa. Dobar je za normalizovanje krvnog pritiska (ukoliko se ne radi o slanom kiselom kupusu ili rasolu), djelotvoran je protiv zakrečenja krvnih sudova i poremećaja u varenju. Nutricionisti savjetuju da svinjsko meso treba jesti uz kupus kao prilog, jer ova biljka apsorbuje masti i čini ih svarljivijim.
Kupus i njegovi “roðaci” meðu povrćem su najbolji izbor za sprjeèavanje raka debelog crijeva. Ima neèeg jedinstvenog u tom povrću – vjerovatno velika koncentracija indola – što ga èini sposobnim da brani organizam od nastanka opasnog tumora debelog crijeva. U mnogobrojnim studijama se pokazalo da su kupus, brokula, prokelj i karfiol najjaèi saveznici u prevenciji.
Ako je kupus ukiseljen pravilno, u njemu se razvijaju mikroorganizmi koji suzbijaju procese truljenja u crijevima, pospješuju stolicu i istjeruju iz crijeva otrovne materije.

Protiv gastritisa
Preporuèuje se upotreba svježeg soka, po jedna èaša, 40 minuta prije jela, tri do èetiri puta na dan.
Protiv nesanice
Treba piti sok od svježeg kupusa uveèe, sat prije spavanja, po pola èaše. Napomena: sok od kupusa dovodi do eliminacije viška teènosti iz organizma i snižava nivo šećera u krvi.
Protiv upale disajnih puteva
Koristi se odvar (uvarak) kupusa – po èetvrtinu èaše tri do èetiri puta na dan, uvijek prije jela.

U kuhinji

Kiseljenje
Stari Sloveni otkrili su postupak kiseljenja koji se održao sve do naših dana.
Da bi kupus koji se kiseli bio dobar i lijepog ukusa treba znati odabrati pravu sortu .
Treba birati teške glavice čvrsto priljubljenih listova, ali ne previše jer se onda teže kiseli, voda i so ne mogu da dopru do sredine glavice pa može da dođe do truljenja središnog dijela glavice.

Raso u boji
Da raso bude boje vina u bure treba staviti nekoliko glavica sorte “rubin” ili dvije do tri manje cvekla za roza-crvenu, šaku zrna kukuruza za žutu boju.

Stavljanje u kacu
Kupus za zimu se stavlja na razne načine. Bitno je da su glavice čvrste, srednje veličine. Prilikom stavljanja treba najprije odstraniti prve listove sa glavice, a korijen zasjeći unakrst, pa ređati kupus korijenom nagore. Poslagane glavice posuti solju, naliti vodom a zatim, da glavice ne bi plivale, pritisnuti nečim teškim. U početku se kupus pretače svakog trećeg dana se so ne bi slegla na dno, jer u tom slučaju kupus postaje mekan i vremenom se pokvari. Za ovaj posao su potrebne dvije posude, jedna se stavlja ispod slavine pa kada se napuni, tečnost se ponovo sipa preko kupusa. Za to vrijeme se ispod slavine podmetne druga posuda i tako naizmenično dok se sva voda ne pretoči. Ako nema dovoljno vode, dodaje se svježa. Dvije nedjelje posle stavljanja kupus se pretače jednom nedjeljno sve dok se ne ukiseli. Tada pretakanje više nije potrebno.

Ribanac sa jabukama
Potrebno: 10 kg kupusa, 200 gr soli, 2 kg jabuka.
Kupus krupno izrendati, posoliti, izgnječiti pa ređati u burence. Poslije prvog sloja kupusa (debljine tri do četiri sentimetra) dolazi sloj cijelih, od petiljki očišćenih jabuka, tako da zadnji bude kupus. Dobro ga pritisnuti i zatvoriti.

Najzdraviji – sirov
U našim kulinarskim navikama, nažalost, malo se koristi sirovi kiseli kupus, iako je upravo on najbogatiji hranljivim i ljekovitim sastojcima. Kuvanjem, osobito dugim, razaraju se najvrijedniji sastojci. Ako već ne možete drukèije, onda bi trebalo da barem jednom nedjeljno prije jela uzmete nekoliko kašika sirovog kiselog kupusa, ili da ujutro, natašte, popijete èašu rasola, koji stimuliše izluèivanje žuèi i rad pankreasa, pa mu je savremena medicina, koja vrlo obazrivo i strogo prepisuje nasljeðe svoje kolijevke, narodne medicine, dodala još i znaèajno mjesto u lijeèenju gojaznosti i šećerne bolesti. Nije zgorega u kuvani kiseli kupus umiješati malo sirovog i tako mu poboljšati vrijednost.
Kod nas je malo poznato da je sok od sirovog kupusa ne samo bogat izvor vitamina C, nego i ljekoviti napitak širokog spektra. Eksperimentalno je dokazano da se sokom od svježeg kupusa može uspješno lijeèiti èir na želucu i upala debelog crijeva. S pravom se pretpostavlja da ljekovitost kupusova soka dolazi od vitamina U. Pomanjkanje tog vitamina u želucu i crijevima stvara preduslove za razvoj èira na želucu i dvanaestopalaènom crijevu.
Sok od svježeg kupusa podstièe izmjenu materija u ćelijama i povoljno djeluje na sluzokožu crijeva. Važno je naglasiti da se sok od svježeg kupusa ne smije stavljati u zamrzivaè i ostavljati za drugi dan, već uvijek mora biti svjež, iscijeðen onoga èasa kad se uzima. Takoðe se ne sme zagrijvati, jer tada gubi najdjelotvornije ljekovite materije.
Pomiješan sa sokom od šargarepe i repe odlièno je sredstvo za osobe koje pate od pomanjkanja kalcijuma, ili kad se radi o lomovima kostiju.
U listovima kupusa nalaze se fitoncidi, supstance koje smiruju upalne procese. Metod lijeèenja je jednostavan i djelotvoran: list kupusa se položi na bolno mjesto ili se privije na njega.

Izvor: Pobjeda

About these ads

Još

Majcino pismo Svijetu

Dragi Svijete, Moj sin danas polazi u skolu.Jedno vrijeme ce za njega … [Opširnije...]

Krevet da, ali se san ne moze kupiti(Intervju Sinise Stevovica za PCNEN 2005. godine)

“Ono sto uradite danas odjekuje u vjecnosti!” – porucio je 9. decembra … [Opširnije...]

Pobijedite nesanicu

Problemi sa spavanjem muče sve veći broj ljudi, a jedan od glavnih … [Opširnije...]

Prijateljstvo…

Tokom vijeka, u ovom ili onom obliku, izražavale su se najuzvišenije … [Opširnije...]

Kako je lijepo vidjeti dvije osobe koje se grle

‚‚Ko sam ja?”– upita mladić Starca.‚‚Ti si ono što ti misliš.” – … [Opširnije...]

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s

Portal mozete pratiti na adresama: durmitor.com, durmitor.net, durmitorcg.com, destination-durmitor.org, odjek.com...Za bilo koji oblik saradnje(turistička promocija, razmjena linkova...) pišite na naš e-mail